Video
Mrdak kaže da nije potpisao ugovor sa Ministarstvom, već da je angažovan i dalje na UCG gdje, kako tvrdi, obavlja redovno sve svoje profesorske obaveze, odakle i prima platu.
– Nijesam ništa potpisao. Imam odluku Vlade i to čeka dok završim i prebacim radnu knjižicu na Ministarstvo, odnosno dok ne dobijem aneks ugovora od Univerziteta – rekao je.
Odluka o imenovanju Mrdaka za državnog sekretara je objavljena u Službenom listu Crne Gore.
Mrdak nije prenio radnu knjižicu sa Univerziteta Crne Gore, jer želi da mu bude omogućeno mirovanje pozicije na fakultetu dok bude obavljao mandat državnog sekretara.
Međutim, za tu poziciju Zakonom o radu nije propisano da se po automatizmu obavi status mirovanja, već je to konkretizovano samo za predsjednike Crne Gore, Skupštine, članova Vlade, poslanike, te predsjednike opština.
Uzda se u aneks
Upitan je li angažovan na poziciju državnog sekretara mimo zakona, odgovorio je:
– Ja sam biolog. Da li ja smatram ili ne smatram je li povrijeđena pravna procedudra nije mjerodavno – rekao je on.
Mrdak kaže da su tu dvije varijante da se riješi problem i da ,,radi na tome“ – da ,,idu silom“ i promijene zakon samo zbog ovoga ili da poslodavac, konkretno Upravni odbor UCG, sa njim potpiše aneks ugovora.
– I to nije u sukobu sa Zakonom. Vama zakon propisuje šta je minimum, a stvar između poslodavca i zaposlenog je da urede svoj odnos… Ja sam provjerio sa advokatima koji se bave radnim pravom – zakon ne zabranjuje, već govori o tome ako ste vi ministar, predsjednik Skupštine, poslanik… da mora da vam se zamrzne status kod poslodavca da biste preuzeli javnu funkciju. Međutim, dozvoljava da vi možete da dogovorite sa vašim poslodavcem da, iako niste prepoznati tamo, da vam da veća prava nego što vam zakon daje. Zakon samo ograničava da ne možete da dobijete manje, ali zakon dozvoljava veća prava – kaže on.
Tvrdi da ima problem sa Univerzitetom, odnosno da ,,nije naišao na dobronamjerna razmišljanja da riješe problem na obostrano zadovoljstvo“.
– Dobio sam informaciju indirektno da uprava nije dobronamjerna da to uradi iz poznatih razloga, u upravi UCG imate dio koji je otvoreno bio iz redova opozicije sadašnje bivše vlasti i nije postojala dobra volja da se to riješi – tvrdi on.
Nema mirovanja
Profesorica dr Vesna Simović-Zvicer, koja je učestvovala u izradi Zakona o radu, s druge strane, ističe, da ne postoji mogućnost da zapošljeni i poslodavac posebno definišu pojam državne funkcije, kao ni da se dogovaraju o mirovanju prava i obaveza u drugim slučajevima.
– To znači da ne postoji mogućnost da zapošljeni i poslodavac ugovorom o radu ili njegovim naknadnim izmjenama predvide mogućnost mirovanja prava i obaveza i u drugim slučajevima – poručuje ona.
Vesna Simović-Zvicer
Ti drugi slučajevi, prema njenim riječima, jedino mogu biti predviđeni posebnim zakonom.
– Primjer za to je Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je u članu 74 predvidio da direktor zdravstvene ustanove ima pravo na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa kod prethodnog poslodavca, odnosno na radnom mjestu na kojem je prethodno bio raspoređen – rekla je ona.
Cilj zakonskih rješenja je, kaže ona, da smanje mogućnost različitog postupanja poslodavca u odnosu na zahtjeve zapošljenih za mirovanje prava i obaveza. Čak i ako bi, objašnjava ona, poslodavac i zapošljeni kroz aneks ugovora o radu predvidjeli mogućnost mirovanja prava i obaveza (pozivajući se na to da prava iz radnog odnosa mogu biti predviđena pored zakona i kolektivnog ugovora i ugovorom o radu) mišljenja je da na taj način poslodavac ulazi u rizik diskriminacije pojedinih zapošljenih.
– Naime, u svakom narednom slučaju podnošenja ponude za izmjenu ugovora o radu kako bi se predviđelo mirovanje prava i obaveza, koja ne bi bila prihvaćena od poslodavca, zapošljeni bi imao valjan razlog da pokrene postupak zbog nejednakog postupanja. Zbog toga ne bih preporučila nijednom poslodavcu ovu vrstu ,,pravnog avanturizma“, posebno kod situacija kada su zakonom precizirani određeni pojmovi, kao što je pojam ,,državna funkcija“ – ističe profesorica.
Podsjeća da je Zakonom o radu, u kom su taksativno nabrojane državne funkcije u vezi sa čijim vršenjem zapošljeni ostvaruje pravo na mirovanje prava i obaveza, značajno sužen broj zapošljenih koji imaju pravo na mirovanje prava i obaveza po ovom osnovu. Istakla je da ranije važeći zakoni o radu nijesu preciznije određivali ovaj pojam, pa su se u praksi pogrešno poistovjećivali pojmovi: „državna funkcija“ i „javna funkcija“. S druge strane, navodi ona, kao i kod ranije važećeg zakona, ZOR-om je predviđeno da zapošljeni ima pravo na mirovanje prava i obaveza ukoliko je izabran na javnu finkciju do isteka jednog mandata.
Sa Univerziteta Crne Gore i iz Ministarstva još nijesmo dobili odgovore na pitanja o ovoj temi.
Ista pravna situacija
Nedavno je reditelj i profesor FDU sa Cetinja Nikola Vukčević raskinuo ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Kako je pisala Pobjeda, Vukčević je u decembru sa Ministarstvom potpisao ekspertski ugovor, u iščekivanju dogovorenog imenovanja, a u susret imenovanju bilo je potrebno izmijeniti Zakon o radu, koji profesorima Univerziteta ne omogućava mirovanje akademskog statusa na poziciji državnog sekretara.
Tvrdi da je koordinator
Mrdak tvrdi da je u maglovitoj situaciji, te da ,,koordiniše u sektoru, bez finansijske nadoknade“. Tvrdi da zato nema pravo da učestvuje na sjednicama Vlade i da glasa umjesto ministra. Kaže i da ne potpisuje dokumentaciju, već da to čini ministar njegovog resora.
Preporučeno
Iako tvrdi da je koordinator, on u javnosti istupa kao državni sekretar, a tu je i rješenje Vlade o njegovom imenovanju koje je donijeto na 2. sjednici 10. decembra.
