Video
Odgovarajući na pitanje – da li slučajeve u graničnim zemljama možemo da posmatramo kao dodatnu opasnost od izbijanja epidemije malih boginja – kazala je – apsolutno.
Ona ističe da smo kroz pandemiju kovida-19 mogli naučiti koliko je brz prenos virusa ne samo među zemljama koje se graniče, već i sa kontinenta na kontinent.
Alarm za Crnu Goru
” Pojava epidemije malih boginja u Rumuniji bila je alarm za Institut za javno zdravlje Crne Gore, a registrovani oboljeli u Bosni i Hercegovini i Srbiji su znak da se male boginje neminovno očekuju i na našem prostoru”, poručila je ona.
Epidemiolozi, Institut za javno zdravlje i zdravstvene vlasti već par godina unazad apeluju na roditelje da vakcinišu djecu MMR vakcinom kojom se sprečava obolijevanje od malih boginja. Ipak, broj nevakcinisane djece je veliki, a zasluge za to se mogu pripisati i antivakserskom lobiju koji zagovara teoriju da ta vakcina može da uzrokuje autizam.
Bez obzira na to što je nauka utvrdila, a za što je priložen veliki broj radova i dokaza da nema povezanosti između te vakcine i autizma – strah roditelja je i dalje veliki.
Institut za javno zdravlje upozorava da je broj vakcinisane djece u uzrastu do dvije godine i dalje vrlo nizak, a komplikacije u tom dobu mogu da budu opasne, čak i smrtonosne.
“To je uzrast u kome je infekcija virusom malih boginja u 30 odsto slučajeva povezana sa nekom od ozbiljnih komplikacija poput teške upale pluća, upale uha, zapaljenja mozga. Svakako, najteža komplikacija malih boginja, koja se razvija samo kod nevakcinisane djece, je zapaljenje mozga koje se zove subsklerozirajući panencefalitis, a razvija se najčešće sedam do 20 godina nakon infekcije virusom malih boginja i neminovno završava smrtnim ishodom”, upozorava dr Popović-Samaradžić.
Igra malih brojeva
Prema statistikama IJZCG, obuhvat vakcinisane djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinom je tek 15,7 odsto.
” Od 7.267 djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinu je primilo samo 1.141, dok je čak 6.126 djece i dalje nevakcinisano”, upozorava ona.
Među djecom uzrasta do pet godina, dakle djeca rođena između 2018. i 2022. godine, MMR vakcinu je primilo 56 odsto. Dr Samardžić-Popović precizira da od 37.540 djece, prvu dozu MMR vakcine primilo je 21.127 djece, dok je 16.343 i dalje nevakcinisano.
” Ako posmatramo vakcinalne obuhvate u starijim uzrastima, uočavamo da je ključni problem u Crnoj Gori odlaganje vakcinacije. Prvu dozu MMR vakcine među djecom uzrasta između šest i 18 godina, dakle djeca rođena između 2005. i 2017, primilo je 90 odsto djece, dok je drugu dozu primilo 81 odsto. Uočavamo da su nam najniži obuhvati u uzrasnoj dobi do dvije godine. Ova uzrasna dob je ujedno i najugroženija u slučaju epidemije malih boginja”, ističe ona.
Opasne posljedice po djecu
Dr Popović-Samardžić upozorava da su male boginje (morbili) jedna od najkontagioznijih (najzaraznijih) respiratornih, virusnih osipnih bolesti. Ističe da samo jedna inficirana osoba virus može da prenese na 12-18 osjetljivih osoba.
” Osoba se smatra osjetljivom ukoliko nije vakcinisana ili nije prebolovala male boginje”, kaže ona.
Podsjeća da su, prije uvođenja vakcine, česte ciklične epidemije morbila odnosile čak 2,6 miliona života godišnje, prema podacima SZO.
” Nakon uvođenja MMR vakcine, broj smrtnih slučajeva smanjio se za 73 odsto u periodu od 2000. do 2018. godine. Procijenjeno je da je vakcinacijom protiv malih boginja u ovom periodu prevenirano 23,2 miliona smrtnih slučajeva”, kaže dr Popović-Samardžić.
MMR vakcina se prima sa navršenih 12 do 15 mjeseci.
” Vakcinacija u ovoj starosnoj dobi se smatra pravovremenom. Efekti vakcinacije MMR vakcinom zavise od obuhvata. Za postizanje kolektivnog imuniteta kada su u pitanju morbili potrebno je dostići obuhvat vakcinacijom od 95 odsto. Ova epidemija bila bi najopasnija po djecu mlađu od dvije godine pošto su najozbiljnije komplikacije malih boginja vezane upravo za ovaj uzrast. Tolika pažnja iz stručnih krugova se skreće na male boginje zato što se radi o jednoj od najkontagioznijih zaraznih bolesti”, pojašnjava ona.
Lako se prenosi
Na pitanje kako se virus prenosi, odgovara – kijanjem, kašljanjem ili govorom.
” Nošen strujanjem vazduha, virus može lebdjeti u zatvorenom prostoru puna dva sata. Prolaskom kroz zatvoreni prostor u kom je boravila osoba, koja je inficirana, može doći do udisanja i posljedičnog zaražavanja. Male boginje vrlo često su praćene teškim komplikacijama, kod čak 30 odsto zaraženih, počev od upale uha (kod jedne zaražene osobe od 10), pneumonije (kod jedne zaražene osobe od 20) i encefalitisa (kod jedne zaražene osobe od 1.000)”, ističe dr Popović-Samardžić i dodaje da su najčešći razlozi umiranja pneumonija i encefalitis koji obično za posljedicu imaju sljepilo i trajna oštećenja u vidu intelektualnog deficita.
” Osoba je zarazna četiri dana prije pojave i četiri dana nakon pojave karakteristične ospe”, naglašava ona.
Ističe i da su male boginje opasne i po osobe starije od 20 godina.
” Teška klinička forma i pomenute komplikacije pneumonije i encefalitisa česte su i u ovom uzrastu”, upozorila je dr Popović-Samardžić.
Pad broja vakcinisanih
Ona podsjeća da se pad broja vakcinisanih bilježi od 2016. godine.
” Upravo zbog pada u obuhvatu vakcinacijom dogodila se epidemija malih boginja u Evropi koja je u 2018. godini odnijela preko 200.000 života i to mahom djece. Te 2018. godine, zahvaljujući još uvijek visokom obuhvatu vakcinisane djece, uprkos tome što je više od 200 osoba bilo zaraženo virusom malih boginja, nije bilo smrtnih slučajeva u Crnoj Gori. Danas, sa tako velikim brojem prevashodno nezaštićene djece, rizici su značajno veći”, upozorava dr Milena Popović-Samardžić.
Zakon u sivoj zoni
Vakcine protiv zaraznih bolesti obavezne su u Crnoj Gori. Ipak, potvrda o vakcinaciji nije uslov za upis u vrtiće i škole, jer se djeca i bez potvrde upisuju.
Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ljekar je obavezan da obavijesti nadležne o postojanju zarazne bolesti, te da prijavi roditelja ili staratelja koji odbija da vakciniše dijete, prema kalendaru vakcinacije.
Zdravstvene ustanove i druga pravna lica, koja pružaju usluge zdravstvene zaštite, dužni su da vode propisane evidencije, registre i baze podataka o zaraznim bolestima koje se povezuju u jedinstveni informacioni sistem, u skladu sa posebnim zakonom.
Prema ovom zakonu, novčanom kaznom od 100 do 2.000 eura kazniće se roditelj, staratelj maloljetnika ako odbije vakcinu protiv određene zarazne bolesti, te djetetu predškolskog i školskog uzrasta ne omogući imunizaciju, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili stručni tim za kontraindikacije.
Domovi zdravlja imaju obavezu da prate kalendar vakcinacije i pozovu roditelje da dovedu dijete. Ukoliko roditelj ne dovede dijete, nakon poziva ljekara, Dom zdravlja bi trebalo da obavijesti sanitarnu isnpekciju, ali je takvih primjera malo.
Ipak, iz UIP-a su ranije istakli, sumirajući statistiku za prošlu godinu da domovi zdravlja redovno ne dostavljaju prijave inspekciji, te da sanitarna inspekcija nema precizne podatke koliko je roditelja odbilo da vakciniše djecu u 2023. godini, ali da su svi slučajevi, koji su dostavljeni, obrađeni.
Prema podacima UIP-a, zbog odbijanja vakcinacije djece u 2023. godini kažnjena su 152 roditelja sa ukupno 11.000 eura
Sanitarni inspektori podnijeli su 245 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Sudu za prekršaje i izdali 77 prekršajnih naloga protiv roditelja zbog odbijanja obavezne imunoprofilakse djece protiv određenih zaraznih bolesti.
Preporučeno
Prema podacima inspekcije, od ukupnog broja podnijetih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, 196 su riješili sudovi za prekršaje što je rezultiralo sa 152 kazne.
