Video
Kako navode, nakon osam godina, Crna Gora je otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je neotvoreno Poglavlje 8 – Konkurencija, čije otvaranje očekujuemo ovih dana, dok su svega tri poglavlja privremeno zatvorena, i to Poglavlje 25 -Nauka i istraživanje, Poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura i Poglavlje 30 – Vanjski odnosi.
“Prva predviđanja, kojima se pridružio i tadašnji prvi pregovarač Aleksandar Pejović, pominjala su 2018 godinu kao krjnji rok. Danas vidimo da smo i dalje daleko od cilja, a iza sebe imamo veliki potrošeno vrijeme bez suštinskih reformi i nedovoljno odlučnosti u ispunjavanju obaveza. Podsjećamo da je Hrvatska pregovore završila za 6 godina, Island je poglavlje 23 i 24 otvorio i zatvorio za jedan dan. Nakon što je u startu usvojen strateški i zakonodavni okvir, Crna Gora je ušla u fazu bolnog suočavanja sa iluzijom da je usvajanje dobrih zakona – dovoljno. Mjerljivi rezutati konstantno izostaju, pa je fraza koju briselske tehnokrate o „neophodnosti primjene usvojenih zakona“ postala opšte mjesto u crnogorskom javnom diskursu, koje vremenom poprima i obilježja kulturnog stereotipa. Činjenica je da se godinama suštinski ništa ne mijenja, i da stidljivi pomaci u osjetljivim oblastima poglavlja 23. i 24 nerijetko bivaju preplavljeni izuzetno lošim kadrovskim rješenjima i propustima u praksi koje je jedino moguće objasniti kroz prizmu apsolutne nezainteresovanosti za proces integracija”, saopštili su iz Građanske alijanse.
Pristupanje Evropskoj uniji, poručuju, svodi se na usvajanje evropskih vrijednosti i standarda, dok njihovo deklarativno prihvatanje više jednostavno nije dovoljno.
Štaviše, uvjereni su da što se upornije ponavlja prihvatanje tih standarda, dok se u praksi djeluje suprotno, to će dovesti do toga da obični građani kompletan proces dožive kao pozorišnu predstavu.
“Naime, neshvatljivo je da nakon toliko izjava sa najviših državnih adresa o EU vrijednostima – da uprkos preporukama Evropske komisije, predsjednica Vrhovnog suda obavlja svoj treći mandat, ključne institucije su nam u v.d. stanju, brojne afere nijesu rezultirate pravosnažnim presudama, ratni zločini su i dalje pod plaštom prošlosti. U poglavljima kao što su ekologija, sloboda medija, konkurencija, ribarstvo pravimo tek prve korake. Naprosto, svi do sad postignuti rezultati predstavljaju rezultat pritisaka od spolja, a ne i stvarne želje za promjenama na bolje”, ocijenili su u ovoj NVO.
Jedan od većih izazova sa kojima se suočava politička scena, kako navode, jeste svakako nedostatak političkog dijaloga između partija, naročito u izbornoj godini, što će dovesti do održavanja još jednog izbornog ciklusa prema zakonu kojeg je međunarodna zajednica označila kao neophodnog za remont.
S druge strane, uprkos rastućem prisustvu predstavnika civilnog društva u pregovaračkim radnim grupama i drugim tijelima koja učestvuju u reformskim procesima, uticaj NVO se nerijetko svodi na promotivne svrhe.
Preporučeno
“Što se tiče građana, bombardovanje formama nimalo ne pomaže shvatanju da članstvo u EU nije nikakav magični štapić kojim se rješavaju svi društveni problemi, i da je njihov lični odnos prema tim problemima izuzetno važan, te da nerijetko odgovornost za sprovođenje evropskih standarda nerijetko počinje od njih samih. Makar se to svodilo na odnos prema onim političkim snagama čije vrijednosti, dejlovanja i kadrovska rješenja nisu u skladu sa tim standardima. I konačno, i sami predstavnici Evropske unije u Crnoj Gori bi mnogo više doprinijeli samom procesu ako bi se ozbiljnije pozabavili poslom zbog kojeg su i došli ovdje. Mnogo manje birokratskog izbjegavanja suštine problema, mnogo manje PR pristupa koji se svodi na ponavljanje novčanih iznosa koji su opredijeljeni za Crnu Goru, a mnogo više sposobnijih kadrova i principijelne kritike”, zaključeno je u saopštenju GA.
