Video
STANDARD: Ako bismo poglavlja 23 i 24 preveli na jezik svakodnevnog života, koje bi benefite građani najbrže osjetili?
ĐUKANOVIĆ: Zatvaranje poglavlja 23 i 24 bi se u svakodnevnom životu najbrže osjetilo kroz efikasnije institucije. Građani bi u prvim godinama imali manje iskustava sa dugim i iscrpljujućim sudskim postupcima i veći osjećaj da se zakon primjenjuje jednako na sve. Drugi važan benefit bio bi smanjenje tzv. sitne korupcije, manje potrebe za „vezama“ i neformalnim rješenjima u zdravstvu, obrazovanju i administraciji. Treći, možda i najvažniji efekat, bio bi veći osjećaj lične bezbjednosti, jer bi država pokazala sposobnost da se sistemski obračuna sa organizovanim kriminalom, a ne samo kroz povremene akcije.
Zašto su 23 i 24 najtvrđi čvor
STANDARD: Zašto su baš poglavlja 23 i 24 najteža za zatvaranje u crnogorskom slučaju?
ĐUKANOVIĆ: Ova poglavlja su najteža jer ne zahtijevaju samo promjenu zakona, već duboku promjenu načina na koji funkcioniše vlast. Zakoni se mogu relativno brzo usvojiti, ali poglavlja 23 i 24 zadiru u strukture moći, u neformalne mreže uticaja, u političku kontrolu nad pravosuđem i bezbjednosnim sektorom. U crnogorskom slučaju, otpor ne dolazi iz tehničkih razloga, već iz straha da bi stvarna primjena ovih poglavlja dovela do gubitka privilegija i kontrole koju političke i ekonomske elite imaju nad institucijama.
STANDARD: Koliko su politička polarizacija i zarobljene institucije prepreka zatvaranju 23 i 24?
ĐUKANOVIĆ: Sigurno da politička polarizacija i zarobljene institucije predstavljaju jednu od najvećih prepreka zatvaranju ovih poglavlja, jer proizvode selektivnu pravdu i prekide reformi sa svakom promjenom vlasti. Da bi se obezbijedio kontinuitet, reforme moraju biti institucionalno zaštićene kroz jasne zakonske garancije nezavisnosti, profesionalizaciju javne uprave i transparentne procedure imenovanja. Takođe, snažan nadzor parlamenta, civilnog društva i medija ključan je za očuvanje reformskog pravca.
Rezultati koji se mjere, a ne najavljuju
STANDARD: Šta je minimum mjerljivog rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
ĐUKANOVIĆ: Za Evropsku uniju minimum nije, ili ne bi treblo da bude, jedna spektakularna istraga ili politički atraktivan slučaj, već stabilan obrazac ponašanja institucija. To podrazumijeva pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje se ne dovode u pitanje promjenom vlasti. Posebno važan element su finansijske istrage i oduzimanje nezakonito stečene imovine, jer one pokazuju da se kriminal ne isplati. Tek kada se ti rezultati ponavljaju i postanu pravilo, a ne izuzetak, EU može govoriti o održivosti reformi u Crnoj Gori.
STANDARD: Da li su važniji brojevi ili promjena sistema?
ĐUKANOVIĆ: Brojevi su važni, ali bez promjene sistema oni nemaju dugoročnu vrijednost. Veliki broj optužnica i presuda može privremeno ostaviti utisak napretka, ali ako institucije ostanu politički zavisne, rezultati neće biti trajni. Suštinska promjena sistema, nezavisno tužilaštvo, profesionalna policija, funkcionalne finansijske istrage i efikasno oduzimanje imovine, garantuje da borba protiv korupcije ne zavisi od trenutne političke konstelacije, već od pravila koja važe za sve.
STANDARD: Kako se dokazuje da reforma nije samo formalna?
ĐUKANOVIĆ: Reforma prestaje da bude formalna onog trenutka kada počne da proizvodi predvidive i ponovljive rezultate. To se vidi kroz skraćivanje trajanja sudskih postupaka, smanjenje broja neriješenih predmeta i dosljednu primjenu zakona bez izuzetaka. Ključni dokaz su i konkretni ishodi finansijskih istraga, posebno kada se nezakonito stečena imovina oduzima i vraća u javni interes. Jednako važan test je spremnost institucija da sankcionišu sopstvene propuste i zloupotrebe, što pokazuje stvarnu institucionalnu zrelost.
Šta je realno brzo, a šta je opasno obećavati
STANDARD: Koje reforme u pravosuđu bi najbrže vratile povjerenje građana?
ĐUKANOVIĆ: Vjerujem da bi se povjerenje građana najbrže vratilo ukidanjem političkog uticaja na pravosuđe i uspostavljanjem jasnih kriterijuma za izbor, napredovanje i odgovornost sudija i tužilaca. Drugi važan korak je efikasnost, sudovi i tužilaštva moraju imati obavezu da postupke završavaju u razumnim rokovima, uz jasnu odgovornost za neopravdana kašnjenja. Treći element je borba protiv korupcije unutar samog pravosuđa, jer bez integriteta nosilaca pravosudnih funkcija nijedna reforma ne može biti uvjerljiva.
STANDARD: Šta poglavlje 24 konkretno znači za običnog građanina?
ĐUKANOVIĆ: Poglavlje 24 se najdirektnije osjeća kroz svakodnevni osjećaj sigurnosti. Građani bi imali više povjerenja da policija i bezbjednosne službe djeluju profesionalno i u njihovom interesu, a ne selektivno. Uređenije granice i bolja međunarodna saradnja znače efikasniju borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, dok jačanje standarda zaštite podataka povećava sigurnost ličnih informacija. Sve to zajedno doprinosi osjećaju da država ima kontrolu nad bezbjednosnim izazovima.
STANDARD: Šta je realno očekivati brzo, a šta ne treba obećavati?
ĐUKANOVIĆ: U kratkom roku realno je očekivati bolju koordinaciju institucija, vidljivije rezultate u pojedinim istragama i efikasnije postupanje u jasnim slučajevima korupcije i kriminala. Međutim, nije realno obećavati brzo iskorjenjivanje korupcije ili potpuni slom kriminalnih mreža. Promjena institucionalne kulture, navika i političkih praksi je dugotrajan proces koji zahtijeva puno vremena i kontinuirana zalaganja, a ne brza obećanja.
STANDARD: Koja bi promjena najviše „boljela“ centre moći, a najviše koristila građanima?
ĐUKANOVIĆ: Najbolnija, ali i najkorisnija promjena bila bi sistematska primjena finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Time se direktno pogađa suština moći, novac, uticaj i nekažnjivost, i šalje jasna poruka da se kriminal i korupcija više ne isplate. Za građane, to bi bio prvi konkretan dokaz da vladavina prava nije politička fraza.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE
