Ukupna potrošnja ljekova na teret države i iz džepa građana u prošloj godini iznosila je oko 171,8 miliona eura, što je za oko 26,3 miliona više u odnosu na 2022.

To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2023. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.

“Upoređujući podatke o potrošnji ljekova iz 2023. sa podacima iz prethodne, zabilježen je porast potrošnje ljekova. Potrošnja ljekova u kategoriji definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan porasla je za 5,37 odsto, a finansijski je zabilježen porast od 18,13 odsto”, navodi se u izvještaju.

Podaci veledrogerija pokazuju da je lani utrošeno 1.360,13 dnevnih doza ljekova na 1.000 stanovnika na dan. Oko 34 odsto svih utrošenih ljekova u toj kategoriji odnosi se na medikamente za liječenje kardiovaskulanog sistema. Dnevno je potrošeno 462,37 dnevnih doza tih ljekova na 1.000 stanovnika. Slijede ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma sa 18,22 odsto učešća, zatim ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa sa 13,80 odsto, medikamanti koji djeluju na nervni sistem sa 10,49 odsto… Najkorišćeniji su, zatim, ljekovi za bolesti mišićno-kostnog sistema sa 7,32 odsto ukupne potrošnje, pa medikamenti koji djeluju na respiratorni sistem sa oko šest odsto.

Najkorišćeniji lijek koji su građani kupovali u apotekama je acetilsalicilna kiselina (aspirin) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim holekalciferol (vitamin D3) i pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline, dok je na petom mjestu diklofenak. U bolničkoj potrošnji najviše se trošio enoksaparin natrijum – lijek koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, pantoprazol, pa denosumab za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase.

Povezani članci

zivot

Ovo su najčešće falsifikovani ljekovi

zivot

Ljekari izvdajaju ljekove koje ne bi trebalo mješati sa alkoholom

drustvo

DR ČELEBIĆ ZA STANDARD: Zdrav način života je ključ za smanjenje rizika od karcinoma pankreasa

“U 2023. godini zabilježen je porast potrošnje ljekova u skoro svim grupama ljekova, osim za ljekove za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa i senzornih organa”, navode iz CInMED.

Najznačajniji finansijski porast u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu je zabilježeno u kategoriji medikamenata za liječenje respiratornog sistema i to za 67,64 odsto.

“Značajan porast potrošnje ove grupe ljekova je najvećim dijelom rezultirano nabavkom dva lijeka za liječenje cistične fibroze (ivakaftor, tezakaftor, eleksakaftor i ivakaftor), čija je potrošnja u 2023. godini iznosila oko 4,67 miliona eura”, ističu iz CInMED.

Osim te grupe ljekova, značajan finansijski porast je utvrđen i kod medikamenata za liječenje mišićno kostnog sistema (39,81 odsto), gdje je najveći porast zabilježila podgrupa ljekova ostali ljekovi za liječenje bolesti mišićno kostnog sistema, konkretno lijek risdipla. U pitanju je lijek protiv spinalne mišićne distrofije. U pitanju je rijetka, ali progresivna i smrtonosna neuromišićna bolest. Potrošnja tog lijeka porasla je lani za nešto više od deset puta u odnosu na 2022. godinu.

“Porast potrošnje je zabilježen i kod grupe ljekova za liječenje nervnog sistema (22,94 odsto), zatim antineoplastika i imunomodulatora za 24,37 odsto. Porast potrošnje su zabilježile i grupe ljekova za liječenje kože i potkožnog tkiva (18,68 odsto), zatim ljekovi iz grupe ostali ljekovi (17,77 odsto), medikamenti za liječenje genitourinarnog sistema i polni hormoni (13,18 odsto), ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem (12,26 odsto) i na bolesti digestivnog sistema i metabolizma (11,62 odsto), kao i antiinfektivni ljekovi (7,42)…”, navodi se u izvještaju CInMED.

Grupa ljekova koja jedino bilježi smanjenje finansijske potrošnje u 2023. u odnosu na prethodnu godinu su ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa (7,85 odsto).

Najkoriščeniji lijek po potrošnji u eurima, za koji je u 2023. godini izdvojeno oko 10,9 miliona eura je pembrolizumab – imunoterapijski lijek protiv karcinoma. Slijede pertuzumab i trastuzumab koji se najčešće koriste u liječenju karcinoma dojke sa oko četiri miliona eura, a zatim dapagliflozin za liječenje dijabetesa, srčane slabosti i bolesti bubrega sa oko 2,8 miliona eura.

Iz CInMED su “Vijestima” ranije kazali da je više faktora koji utiču na rast potrošnje ljekova.

“Produžavanje životnog vijeka i promjene u načinu života dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, pojavljuju se nove bolesti, dolazi i do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove u našoj, kao i u drugim zemljama i rastućeg pritiska na postojeće zdravstvene resurse”.

Konstatovali su da ima prostora za racionalizaciju, ali da je potrebno da sve nadležne institucije u zdravstvenom sistemu preduzmu mjere u cilju kontrole neracionalnog propisivanja i potrošnje ljekova.