Video
Saobraćajni kolaps, kilometarski redovi, visoka temperatura, nervoza putnika – slike su kojima smo svjedočili prethodnog vikenda kada je, prema zvaničnim podacima Uprave policije, u Crnu Goru ušlo rekordnih 632.766 putnika, a evidentiran ulazak 146.147 vozila. Od 31. jula do 2. avgusta zabilježen je intenzivan promet međunarodnog putničkog saobraćaja, a na vrhu liste nalazio se Granični prelaz Dobrakovo sa 80.694 putnika. Slijede – GP Debeli Brijeg sa 78.800 putnika, GP Sukobin/Murićani 72.937, Dračenovac 67.155, Božaj 44.283, Aerodrom Podgorica 35.823, Aerodrom Tivat 32.532 i Luka Kotor 31.064 putnika.
S obzirom na činjenicu da je Crna Gora turistička država i da je u špicu sezone, kolone vozila na graničnim prelazima i višesatno čekanje nijesu novost, ali otvaraju pitanja poput širenja infrastrukturnih kapaciteta ili alternativnih rješenja koji bi rasteretili gužve i promet saobraćaja.
Goran Čarapić kao jedno od mogućih rješenja za brži prolaz vozila i robe na graničnim prelazima vidi u proširenju graničnih prelaza kako bi se, ukoliko je tehnički izvodljivo zbog konfiguracije terena i drugih faktora, dogradilo još saobraćajnih traka i kontrolnih punktova.
“Ovo rješenje zahtijeva dodatna ulaganja i velike troškove izgradnje i održavanja, pa se moraju sagledati neke druge mogućnosti. Ukoliko bi se povećao broj službenika koji vrše kontrolu putnika i robe, ali ukoliko bi se uspostavila i bolja koordinacija između službi granične kontrole dvije države koje se graniče u smislu informisanja vozača o dužini čekanja na pojedinim graničnim prelazima, pa da se određena vozila pokušaju usmjeriti na neki drugi granični prelaz, koji ne bi iziskivao neke znatno veće troškove korišćenja vozila i relativno duži put”, pojasnio je Čarapić.
Stava je da, ukoliko se na ovaj način ne bi moglo smanjiti čekanje na graničnim prelazima, najbolju soluciju predstavljalo bi proširenje graničnih prelaza.
Pobjeda je ovim povodom poslala pitanja Upravi policije. Zanimalo ih je da li je granična policija tokom ljeta angažovala dodatni broj službenika i na kojim prelazima, ali i koji su najčešći uzroci višesatnih čekanja. Pitali smo i koje granične prelaze preporučuju građanima i turistima kao alternative. Do zaključenja ovog broja, nijesu dobili odgovor.
NAJČEŠĆI UZROCI ČEKANJA
Čarapić podsjeća da je Crna Gora turistička država, te da veliki broj motorizovanih turista posjeti našu državu, ali i da, takođe, postoji i veliki broj vozila koji naše drumove koriste za tranzit prema drugim zemljama, posebno za vrijeme ljetnje turističke sezone.
“Na graničnim prelazima postoje kontrolni punktovi za ulazak i izlazak vozila i putnika iz naše države, gdje se vrši kontrola od granične policije i carine. Kako se u vrijeme trajanja turističke sezone broj vozila i putnika znatno povećava, to kapaciteti graničnih prelaza u našoj državi nijesu dovoljni da bi se obezbijedio brži protok vozila, jer nedovoljan broj saobraćajnih traka i kontrolnih punktova to onemogućava”, istakao je on za Pobjedu.
Goran Čarapić, FOTO: ETV/Printskrin
Napominje da provjere i kontrole putnika i vozila, od policije i carinskih službenika, zahtijevaju određen period koji ponekad i duže traje, što dovodi to usporavanja protoka saobraćaja na tim prelazima.
“Svi oni koji ulaze svojim vozilima ili izlaze iz naše države moraju proći dvije granične kontrole, kada ulaze i kada izlaze iz države, od naših nadležnih službi i službi susjedne države. Rad ovih službi može da dovede do povećanja broja vozila na graničnim prelazima jer, po pravilu, za vozila koja izlaze iz jedne države procedure kontrole su dosta brže u odnosu na kontrole kada ulazite u drugu državu, što dovodi do stvaranja većeg broja vozila na ulaznim punktovima”, objašnjava mašinski i saobraćajni inženjer.
Zato, kako dodaje, trebalo bi da postoji veći broj saobraćajnih traka i kontrolnih punktova na ulazu nego na izlazu iz države, kako je, najvjerovatnije, i postojeće stanje na većini graničnih prelaza.
Čarapić, koji je inače i sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke, upozorava i na činjenicu da se često na putevima prema graničnim prelazima dešavaju saobraćajne nezgode, koje umnogome mogu dovesti do višesatnih čekanja, posebno ako su nezgode sa težim posljedicama.
“Ukoliko se dogodila saobraćajna nezgoda sa težim posljedicama, tada bi pri uviđaju trebalo da bude prisutan nadležni tužilac i vještak. Do dolaska tužioca i vještaka ne bi smjelo da se pomjeraju bilo koji tragovi, niti vozila, lice mjesta treba obezbijediti od policije do dolaska tužioca i vještaka, kada se vrši uviđaj koji, zavisno od specifičnosti nezgode, može potrajati relativno dugo. Ako nemate alternativne puteve, kojima bi obišli mjesto ovog događaja, vi ste prinuđeni da čekate u koloni vozila koja je zaustavljena ponekad i po nekoliko sati, što automatski stvara ogromne, kilometarske kolone vozila, koje kada se pusti saobraćaj dolaze na granične prelaze i stvore ogromne gužve”, precizirao je Čarapić.
INFRASTRUKTURNI PROBLEM
Ponovio je da je infrastruktura jedan od ključnih uzroka stvaranja dugih kolona vozila na graničnim prelazima, a koja se ogleda u nepostojanju većeg broja prilaznih saobraćajnih traka i kontrolnih punktova.
“Organizacija rada na graničnim prelazima je u skladu sa važećim procedurama. Granična policija vrši provjeru putnika i njihovih isprava, dok carinska služba vrši provjeru robe, vozila i utvrđuje eventualne nezakonite radnje kao što je krijumčarenje raznih roba i sl. Ove službe usklađene su u radu kako bi se ubrzao protok saobraćaja na graničnim prelazima. Koliko će biti brz prelazak granice, zavisi od broja vozila i putnika koji ulaze u državu, od kapaciteta graničnih prelaza u dijelu broja saobraćajnih traka i kontrolnih punktova”, naveo je naš sagovornik.
On je kazao da, ukoliko bi postojao veći broj saobraćajnih traka i kontrolnih punktova prilikom ulaska u našu državu, da bi to zahtijevalo i anagažovanje većeg broja policijskih i carinskih službenika.
“Ukoliko postoje tehničke mogućnosti, najfrekventniji granični prelazi bi trebali posjedovati veći broj saobraćajnih traka i kontrolnih punktova, koji bi u vrijeme ljetnje turističke sezone bili aktivirani u punom kapacitetu, dok bi u nekom drugom dobu godine bili zatvoreni, čime bi se zasigurno čekanje na graničnim prelazima u ljetnjem periodu značajno smanjilo”, decidan je Čarapić.
Kao primjer ističe da zemlje Mediterana, koje su po pravilu i turističke države, imaju na graničnim prelazima veći broj saobraćajnih traka i kontrolnih punktova, koje stavljaju u funkciju u vrijeme trajanja turističke sezone.
“Veliki broj zemalja Mediterana pripada članicama Šengena gdje su granice otvorene i nema zadržavanja. Kako Crna Gora ne pripada tom sistemu, to bi kao zemlja Mediterana i turistička država trebala sagledati neke druge mogućnosti, npr. da se eventualno uspostavi zajednička kontrola putnika i roba na jednom mjestu za dvije države, uz usaglašene sporazume”, kazao je Čarapić.
Ipak, prema njegovim riječima, ta opcija je skoro nemoguća zbog međudržavnih odnosa i barijera koje se odnose na oblast granice.
Smatra da bi trebalo poboljšati segment koji se tiče sredstava informisanja putnika o stanju na graničnim prelazima kako bi sami vozači mogli da, eventualno, biraju neki drugi alternativni i manje opterećeniji granični prelaz.
“Mi jesmo mediteranska zemlja, ali od svih mogućih rješenja u dijelu smanjenja gužvi na graničnim prelazima i višečasovnog čekanja, ostaje nam kao najbolja mogućnost proširenje graničnih prelaza jer neka rješenja koja već postoje u zemljama Mediterana bi se sa velikim teškoćama mogla primijeniti kod nas”, zaključio je Čarapić.
Preporučeno
