Činjenica je da električnim trotinetom upravljaju i djeca uzrasta i ispod 10 godina, čije iskustvo u saobraćaju je upitno. Vještak saobraćajne i mašinske struke Goran Čarapić u razgovoru za CdM upravo navodi da električnim trotinetima većinom upravljaju maloljetnici koji nemaju posebno znanje i iskustvo iz oblasti saobraćaja, niti poznaju saobraćajne propise.
„Možete da imate malodobno lice od šest, sedam godina koje upravlja električnim trotinetom bez ikakvih znanja iz oblasti poznavanja saobraćajnih propisa, a ne možete ga oglasiti odgovornim za nezgodu zbog toga što on nije poznavao saobraćajne propise. Najveću odgovornost u tim slučajevima treba tražiti kod roditelja koji su mu dozvolili da upravlja električnim trotinetom“, ističe Čarapić.Prema podacima Uprave policije dostavljenim CdM-u, u 2024. godini registrovano je osam saobraćajnih nezgoda u kojima je jedan od učesnika bio vozač električnog trotineta. U istom periodu u tri saobraćajne nezgode učestvovale su tri osobe mlađe od 18 godina.
U 99 odsto slučajeva kada se desi nezgoda u kojoj je učestvovao maloljetnik, a uzrok nezgode je na njegovoj strani, odgovornost se traži od onog pod čijim nadzorom je trebalo da bude dijete u tom trenutku, poručuje Čarapić.
„To su najčešće roditelji koji puste dijete u javni saobraćaj i daju mu da upravlja ‘opasnim‘ sredstvom, koje može da razvije brzinu i do 70 kilometara na čas“, navodi Čarapić.
Prvo postaviti pitanje šta je to električni trotinet
Dolaskom toplih i sunčanih dana povećava se upotreba električnih trotineta, što je i razumljivo imajući u vidu da to prevozno sredstvo značajno štedi vrijeme za put do posla, njime je lako izbjeći saobraćajne gužve, a još lakše naći parking mjesto.
Ipak, postoji niz pitanja koje je nužno regulisati, a kako ističe Čarapić, prvo treba postaviti pitanje – šta je to električni trotinet.
„Da li ga definisati kao bicikl ili kao moped, ako bi bio definisan tako tada bi se mogao primijeniti i važeći zakon za ta prevozna sredstva, a ukoliko ne potrebno je izvršitit i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, koji bi jasno regulisao ovo prevozno sredstvo“, poručuje Čarapić.
Upozorava da za sada nigdje nije propisano kojom maksimalnom brzinom se mogu kretati električni trotineti, koje površine na kolovozu i van kolovoza mogu koristiti – da li su to kolovozne površine, trotoari, pješački prelazi, biciklističke staze itd.., koja lica i koje starosne dobi mogu upravljati tim trotinetima, koju opremu mora imati na sebi vozač trotineta, te kako mora biti optrmljen trotinet u dijelju svjetlosne i zvučne signalizacije, da li pri vožnji trotineta možemo koristiti mobilne telefone, slušalice, da li možemo upravljati u alkoholisanom stanju.
Ova i niz drugih pitanja trebalo bi definisati Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore, ističe Čarapić.
„U saznanju sam da je u toku izrada novog ili dopuna već važećeg Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojim bi trebalo da se definiše ovo prevozno sredstvo i njegova upotreba u saobraćaju. Mislim da je ta radna grupa ili komisija koja je definisana od strane MUP-a ušla u završnu fazu dopune ovog Zakona, tako da bismo mogli imati u nekom doglednom vremenu definisanje tog prevoznog sredstva kroz Zakon, u suprotnom nećemo znati ni kako ni na koji način djelovati u cilju smanjenju broja saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju električni trotineti“, kazao je Čarapić.
Rješenja u drugim državama
Od početka 2025. godine zaključno sa 26. martom dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna osoba kao vozač električnog trotineta, saopšteno je CdM-u iz Uprave policije.
Vještak Čarapić ističe da se veći broj saobraćajnih nezgoda u kojim učestvuju trotineti ne prijavljuje Upravi policije, jer se obično radi o nekim lakšim tjelesnim povredama, manjim materijalnim štetama.
„Pa tako evidencija UP po mom mišljenju nije realna, već smatram da ima dosta nezgoda koje nijesu evidentirane“, navodi Čarapić.
Napominje da električni trotineti razvijaju brizinu od preko 35 do 70 kilometara na čas, i to su nestabilna prevozna sredstva, a pri malim manevrima ili reagovinjama na upravljač može doći do destabilizacije, pada trotineta i povređivanja učesnika u saobraćaju.
Ukazao je i na određena zakonska rješenja u drugim državama.
„Srbija i Hrvatska su električne trotinete definisale kroz zakon, tačno se zna kojih godina lica mogu upravljati sa tim trotinetima, koju opremu moraju koristiti, koje dionice i saobraćajnice mogu koristiti, kojim brzinama se kretati“, kazao je Čarapić, dodajući da su u Srbiji svi trotineti označeni, a za vozače je obavezna oprema kao za bicikliste.
Kao primjer je naveo i Njemačku, gdje je dozvoljeno upravljanje električnim trotinetom maksimalnom brzinom 20 kilometara na čas, a dozvoljena snaga motora je pet kilovata. Maksimalna masa trotineta je 50 kilograma, a može ga voziti lice starije od 14 godina i to na tačno određenim površinama.
Problem prilikom utvrđivanja odgovornosti
Čarapić navodi da se najveći problem dešava kada dođe udesa, kada treba tražiti odgovornost nekog za uzrokovanje saobraćajne nezgode.
„Kada dođe do nezgode ide se u određene analize koje su u domenu vještačenja saobraćajno-tehničke struke. Prije svega ulazimo u zonu da utvrdimo da li je neko poštovao neko osnovno pravilo saobraćaja, a kasnije i u druge analize. Međutim, ne možete definisati da li je vozač trotineta bio obučen da upravlja njime, da li je trotinet bio tehnički ispravan, da li je imao adekvatnu signalizaciju, da li je vozač bio adekvatno opremljen, što sve ima uticaja na posledice nezgoda ili njihovo uzrokovanje. Vi se ne možete vezati za te analize jer to nije definisano Zakonom o bezbjednosti saobraćaja, već samo ulazite u analize osnovnih pravila koja važe zakonskim propisima“, pojašnjava dugogodišnji vještak.
Stoga, vrlo je težak posao vještaka kada u tim slučajevima treba da utvrdi odgovornost pojedinih učesnika.
Od 2021. stradala dva vozača električnog trotineta
Evidenciju o učesnicima saobraćajnih nezgoda, koji su upravljali električnim trotinetom Uprava policije vodi se od 2021. godine.
„U periodu od 2021. godine do danas smrtno su stradala dva lica koja su upravljala električnim trotinetom“, saopšteno je iz UP.
Preporučeno
Čarapić ističe da struka godinama apeluje da se dopuni Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, jer bez toga se vrtimo se ukrug.