Video
Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, podsjetila je da ta organizacija, sedmi put, obilježava Dane Drimskog sliva na Adi Bojani edukativnim kampom za volontere i studente.
„Sam Drimski sliv obuhvata oko 19 hiljada kvadratnih kilometara i veličanstvena jezera, što je ljudima manje poznato da je to dio jedne cjeline kao što su Ohridsko jezero, ali tu su i Prespanska jezera i Skadarsko jezero“, navela je Kovačević.
Ona je pojasnila da je tematika Dana Drimskog sliva biodiverzitet.
„U toku kampa imali smo predavanja koja su vezana kako za neke vrste koje su rijetke i ugrožene, tako i za migratorne vrste, gdje smo se fokusirali na evropsku jegulju. Evropska jegulja je jedna fantastična vrsta koja čak iz Sargaškog mora migrira u ova područja i treba joj više godina kako bi došla kod nas“, kazala je Kovačević.
Prema njenim riječima, ono što je problematično za jegulju je što se ona „uveliko izlovljava“.
„Znamo da je ona ukusna, da se nalazi na menijima ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, i u tom smislu ona se na tim svojim migratornim putevima lako lovi. Međutim, pored izlova, postoje i drugi razlozi zbog čega je ugrožena – bilo da je riječ o otpadnim vodama, gradnji, promjeni staništa…“, rekla je Kovačević
Ona smatra da je od suštinske važnosti kad se dešavaju migracije jegulja, da se pokušaju napraviti mjere kojima će se uticati da se njihova brojnost poveća.
„Sa druge strane, postoji Direktiva o jeguljama, koja nalaže našim institucijama da naprave vrstu Plana upravljanja jeguljom. Znamo da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je otpočelo sami proces. Nadamo se da ćemo kroz ovu aktivnost podići samu svijest mladih i da ćemo tokom naredne godine sprovesti projekat koji će biti vezan za istraživanje jegulje“, kazala je Kovačević.
Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, Danilo Mrdak, istakao je da je jegulja značajna vrsta ne samo sa aspekta biologije, već je i, kako je naveo, ekonomski značajna jer predstavlja važan resurs.
„To je najskuplja riba, ako pođete na tržnicu i probate da kupite neku slatkovodnu ribu i smatra se velikim delikatesom. Sa druge strane, veoma je ugrožena i ona predstavlja organizam koji je do te mjere ugrožen da je EU posvetila čitavu jednu Direktivu jeguljama“, rekao je Mrdak.
On je pojasnio da je jegulja migratorna vrsta.
„Ako ste mislili da lososi preduzimaju migracije koje ostavljaju bez teksta, oni su prave mlakonje u poređenju sa onim što radi jegulja. Sva jegulja, iz čitavog našeg sliva, svake godine u novembru i decembru preduzima jedan nevjerovatan put. Ide do Sargaškog mora, Meksičkog zaliva gdje se mrijesti i ugiba, a zatim se mlade jegulje nošene Golfskom strujom, vraćaju nazad prema Evropi, raspoređuju i ulaze u naše slatkovodne ekosisteme“, rekao je Mrdak.
Kako je kazao, sve jegulje, nebitno gdje one živjele, u Skadarskom jezeru ili Finskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj obali, završavaju i idu na jedno mjesto da se mrijeste i odatle se raspoređuju na čitavi kontinent.
„Ukoliko svi budemo radili posao na valjan način i primjenili Direktivu, možemo da očekujemo da poboljšamo stanje populacije jegulja. Nažalost, trenutno stanje stvari je takvo da je ostala jedna desetina jegulja od onoga što je bilo pedesetih, šezdesetih godina u Evropi“, naveo je Mrdak.
Govoreći o Direktivi o jeguljama, Mrdak je ocijenio da kompletan evropski kontinent treba da radi na očuvanju te riblje vrste, navodeći da je to zajednički projekat.
„Jedino zajednički evropskim pristupom, možemo da doprinesemo očuvanju te vrste“, rekao je Mrdak..
Nacionalni koordinator projekta za Drim, Novak Čađenović, kazao je da se Dani Drimskog sliva proslavljaju u još četiri države drimskog sliva.
„Sa mnogim aktivnostima, uključujući i ovu, pokušavamo da promijenimo svijest, da damo na značaju činjenici da ekosistemi koji postoje u Drimskom slivu, protiču kroz četiri zemlje, da je to jedan sistem gdje promjene u bilo kom dijelu sistema izazivaju promjene i u Crnoj Gori“, naveo je Čađenović.
U toku kampa ornitofaune, pa ćemo ići na stari grad Svač koji je u blizini Šaskog jezera.
Drugog dana edukativnog kampa organizovana je posjeta tvrđavi Svač i predavanje o ornitofauni Šaskog jezera.
Arheolog Zavičajnog muzeja u Ulcinju, Anton Ljuljđuraj, kazao je da se srednjovjekovni grad Svač nalazi 25 kilometara od Ulcinja.
„To je srednjovjekovni grad, iste veličine kao što su Bar, Ulcinj, Budva. Interesantan je jer osim arheološkog parka, postoji i prirodnjački je park jer se tu nalazi jezero Svač sa puno vrsta biljaka i faune. Interesantan je za strane goste, jer tu nema novogradnje. To je malo ostrvo u sred jednog turističkog grada“, naveo je Ljuljđuraj.
Učesnica kampa, Bojana Bošković, kazala je da je na predavanjima stekla nova znanja.
„Naučila sam dosta interesantnih stvari koje nisam znala, kao na primjer za Sargaško more gdje se mrijesti jegulja, i onda ona putuje do naših mora do sedam godina. To je more koje nema obalu. Takođe sam čula da je jegulja jedna od urgoženih vrsta“, rekla je Bošković-
Preporučeno
Ovogodišnji kamp je okupio manji broj učesnika zbog mjera NKT uslijed pandemije koronavirusa, a organizovan je u okviru projekta „Osnaživanje prekogranične saradnje i integralnog menadžmenta vodenim resursima u proširenom području Drimskog sliva“ koji je podržan od strane GEF-a i Global Water Partnership-a.
