Video
STANDARD: Istakli ste brojne značajne uloge crnogorske dijaspore. Od toga da su značajni investitori, podrška na polju ekonomije i kulture, ali i veliki oslonac u krizama, te da je dijaspora strateški partner države. Kakva je danas saradnja Uprave sa udruženjima naše dijaspore?
HADŽIĆ: Od izbora na rukovodeću poziciju u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, svakom javnom nastupu ili kontaktu sa dijasporom naglašavam činjenicu da je dijaspora strateški partner države. Svi naši strateški planovi saradnje sa dijasporom kao i uključivanje se temellje na toj sintagmi i idu u tom pravcu. Jednostavno, cilj nam je afirmisati mogućnost takvog pristupa države prema dijaspori. Namjerno kažem mogućnosti jer na žalost mnogi, kako u Crnoj Gori tako i u dijaspori, ne polaze od tog osnova.
Uloga dijaspore se tretira i definiše sporadično, u zavisnosti od trenutne situacije što je apsolutno pogrešno. Od heroja pandemije do poželjnih-nepoželjnih glasača. Sve to za nepunih godinu dana.
Suštinski, dijaspora je za Crnu Goru nepresušni izvor patriotizma, nauke, kulture, kapitala, iskustva.. Oslonac u krizama i zaista velika šansa za razvoj u svim segmentima društva a granice Crne Gore su za dijasporu jednostavno – kućni prag, Crna Gora dom.
Na tim temeljima gradimo i naš odnos sa udruženjima iz dijaspore. I ide nam jako dobro uprkos sporadičnim dnevno političkim problemima ili opstrukcijama bilo da dolaze odavde ili od pojedinaca iz dijaspore koji pokušavaju da se predstave kao isključivi zastupnici cijele dijaspore. Afirmacija strateškog partnerstva države i dijaspore i sve ono što podrazumjeva takav pristup vrlo brzo eliminiše pokušaje manipulacije jer ostavlja vrata saradnje širom otvorena za svakog pojedinca, udruženje ili asocijaciju.
STANDARD: Iz tih udruženja nerijetko su stizale poruke zabrinutosti, kako zbog društveno-političke situacije u zemlji, incidenata u sredinama gdje je bošnjačko stanovništvo, zbog rasta nacionalizma, ali i nekih najava vlasti o ”čišćenju” steknutih državljanstava i kasnije ukidanje finansiranja Uprave iz budžeta. Kako gledate na sve to? Da li dijaspora ima razloga za zabrinutost?
HADŽIĆ: Pozdravljam i afirmišem opredIjeljenost dijaspore da iskaže svoj stav po bilo kom osnovu društveno-političkih procesa u državi a naročito svog statusa u društvu. Ovo je, kako sam već naglasio, i njihova kuća. Većinska Crna Gora dijeli zabrinutost rastom nacionalizma, ali svi zajedno moramo shvatiti da se rješenja za te probleme, kao i za mnoge druge probleme sa kojima se suočavamo poput korupcije, kriminala, partijskog zapošljavanja i sl. isključivo nalaze u trouglu policija, sudstvo i tužilaštvo. Kada pravna država profunkcioniše sve navedene pošasti biće svedene na minimum. Uostalom, naša dijaspora, koja većinski živi u razvijenim demokratijama, jako dobro razumije o čemu pričam jer oni i praktično žive u pravno uređenim sistemima. I ovim putem ih pozivam da u tom pravcu djeluju prema zvaničnim institucijama države Crne Gore. Imaju moju podršku svakako.
Sa druge strane, periodično imamo probleme sa definisanjem njihovog statusa u društvu ovdje kod nas koji je složiću se, slojevit i ne može se posmatrati isključivo. Loša namjera, pogrešan pristup i manipulacija najčešći su izvori problema u definisanju statusa dijaspore u Crnoj Gori.
Loša namjera je očigledna od pojedinih političkih struktura al oni su u apsolutnoj manjini i nemaju ni snage ni uticaja da sprovedu naum da dijasporu ograniče ili trajno isključe iz društvenih tokova.
Pogrešan pristup je periodično takođe očigledan i on je rezultat nedovoljne afirmacije značaja dijaspore za naše društvo. Kao što smo svjedoci pogrešan pristup je najlakše korigovati pa smo tako na moju inicijativu, bez velike pompe imali ekspresno povlačenje najavljenog ukidanja zakonski određenih budžetskih sredstava namjenhenih dijaspori.
Manipulacija je rekao bih najveći problem koji sprJečava dijasporu da snažno iskorači na društvenoj sceni Crne Gore. Zašto? Upravo zbog evidentne snage koju posjeduje dijaspora a koja je skoro pa marginalna u stvarnom društvenom procesu. Mnogim političkim strukturama ne odgovara aktivna uloga dijaspore u Crnoj Gori. Razlozi leže kako u državotvornom odnosu prema Crnoj Gori pa sve do pogleda na dijasporu kao uskopartijske glasačke baze. Manipuliše se osjećajima, informacijama o stvarnim problemima, stvarnim potrebama dijaspore, predstavnicima, savjetima, udruženjima.. Zaista brojni su povodi manipulacije ali suština je ista – držati dijasporu što dalje od društvenih tokova u Crnoj Gori i uzimati od nje kada je kome šta potrebno. To je nedopustivo i nehumano. Ujedno to je pogubno za sve, kako za nas u Crnoj Gori tako i samu dijasporu.
Ja se snažno borim protiv toga i uvijek ponavljam – dijaspora mora imati aktivnu ulogu u društvenim procesima. I radim na tome da dobiju taj status.
Ne navijački, ne prividno i ne manipulativno.
STANDARD: Da li smatrate da se posvećuje dovoljno pažnje ovoj oblasti?
HADŽIĆ: Ne. I to je jedno od pitanja na kojima ćemo raditi u 2022 godini. Potrebna nam je podrška dijaspore za to. U Crnoj Gori imamo otvorena vrata i ispružene ruke saradnje od brojnih institucija, a generalno stav same Vlade je da se ide u tom smjeru.
STANDARD: Brine li Vas najava ukidanja obaveznog budžetiranja Uprave? Da li se nešto riješilo po tom pitanju?
HADŽIĆ: Kao što sam već naglasio periodično se pojavi pogrešan pristup i same Vlade Crne Gore. Ne suštinski ali je činjenica da mnogi ne razumiju potencijal i ulogu dijaspore u našem društvu. Ili možda je bolje reći mogućnosti uloge i potencijala dijaspore.
Nakon saznanja da je predloženo ukidanje u paketu sa svim ostalim obaveznim budžetskim sredstvima kontaktirao sam nadležne u Vladi, objasnio im značaj tog pitanja i odgovor je došao sjutradan tako što su sredstva za dijasporu uz par drugih stavki izuzeli iz ukidanja. Ono što me raduje jeste opredijeljenost Vlade i resornog ministarstva da i mimo tih zakonskih sredstava podrže svaki dobar projekat koji će unaprijediti saradnju države sa dijasporom.
STANDARD: Da li ste naišli na neke izazove prilikom stupanja na dužnost v.d. direktora i prilikom posjeta dijaspori koje ste imali?
HADŽIĆ: Najveći moj izazov je razbiti ustaljenu praksu da se dijasporom manipuliše i da se zadrži što dalje od uticaja na društvene tokove u državi. Naravno, u Crnoj Gori se nakon 30 godina promijenila vlast i takav politički zemljotres ne može ostati neprimijećen u dijaspori. Ono što me raduje je to da dijaspora sve više spoznaje svoju stvarnu moć i mimo političkih partija što i jeste cilj. Njihova uloga u kreiranju Crne Gore kao modernog, zapadnog, antifašističkog i multikulturalnog društva nije ograničena političkim partijama i oni to svakim danom sve više uviđaju.
STANDARD: Šta vidite kao neophodno za unaprjeđenje rada Uprave, ali i same saradnje naše države sa dijasporom, te veće vidiljivosti efekata te saradnje? Kakve aktivnosti su planirane u skorijem periodu?
HADŽIĆ: Za 2022. godinu imamo velike planove. Budžetski smo i dalje jako ograničeni uprkos povećanju budžeta, ali to ćemo pokušati nadomjestiti kroz posebne aranžmane sa Vladom ali i sa međunarodnim organizacijama koje se bave ovom tematikom. Kadrovski smo se pojačali, a imajući u obzir planove za narednu godinu dodatno ćemo pojačati Upravu. U proteklom periodu smo napravili kontakte i saradnju sa brojnim državnim institucijama, direktoratima i agencijama u cilju zajedničkog nastupa i pomoći pri unapređenju saradnje sa dijasporom.
Dijaspori smo otvorili sva vrata u Crnoj Gori bez bojazni da će neko da ih reketira, uslovljava ili ucjenjuje što je do sada bio čest slučaj naročito prilikom poslovnih aktivnosti dijaspore u Crnoj Gori ali i prilikom određivanja podrške našim udruženjima. Svakodnevno dobijamo podršku od udruženja i pojedinaca a što nas dodatno ohrabruje obraćaju nam se sa konkretnim prijedlozima i projektima. Saradnja će se intezivirati početkom naredne godine a u pripremi je više eminentnih skupova dijaspore u Crnoj Gori kao i projekat umrežavanja same dijaspore.
STANDARD: Koliko je brojna naša dijaspora i da li se, uprkos tome što su ti ljudi sticajem okolnosti bili primorani da napuste ovu zemlju, na njih treba gledati kao na izuzetno bogatstvo ove zemlje?
HADŽIĆ: Procjene su da u dijaspori egzistira još jedna Crna Gora. Najmanje. Radi se o ljudima prve, druge, treće i četvrte generacije. Ono što je jako bitno jeste da se procenat tih ljudi koje smatramo dijasporom, a koji su aktivni u procesu njihove uloge u našem društvu jako, jako mali. Ne veći od 10%. Iz raznih razloga je taj procenat mali, ali mi se ne vodimo misijom da samo detektujemo probleme već da ih rješavamo. Većina naše dijaspore živi u razvijenim i bogatim državama, pravno uređenim.
Da rezimiram, Dijaspora mora postati sastavni dio našeg društva, snažan podsticaj naučnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i svakog drugog razvitka naše države kojoj sama država mora posvetiti mnogo više pažnje i senzibilnosti kako bi prije svega sačuvala vezu sa njima a zatim valorizovala zaista ogromne resurse koje posjeduje i koji se iz dana u dan samo uvećavaju. Studenti završavaju prestižne univerzitete širom svijeta, poslovni ljudi šire biznis, naučni radnici istražuju i pišu naučne radove a sportisti stasavaju u vodećim sportskim klubovima širom svijeta. Sve njih veže ljubav prema Crnoj Gori bez obzira da li su rođeni u njoj ili su tu ljubav naslijedili od svojih roditelja.
Preporučeno
Naš zadatak je da ih okupimo i stvorimo uslove da daju svoj puni doprinos razvoju Crne Gore.
