Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori je na kraju 2018. godine sa virusom HIV-a, koji izaziva sidu, živjela 221 osoba, od kojih 196 muškaraca i 25 žena. Iz Instituta za javno zdravlje navode da su u prošloj godini od posljedice side (AIDS) preminule dvije osobe, dok su registrovali 23 novooboljela građanina za godinu dana.

“Od početka epidemije 1989. godine do kraja 2018. godine, u Crnoj Gori je registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 osoba, u momentu otkrivanja infekcije, bilo u stadijumu AIDS-a (49 odsto svih registrovanih HIV pozitivnih osoba), a njih 141 su bili ili u asimptomatskoj fazi ili u simptomatskoj non-AIDS fazi HIV infekcije. U istom periodu (od 1989) 56 osoba je umrlo od AIDS-a. Prema podacima iz Registra, na kraju 2018. godine u Crnoj Gori je sa HIV-om živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je prevalencija ove infekcijeu Crnoj Gori 0,03 odsto”, kažu iz Instituta.

Iz Instituta ističu da povećanje svijesti o korisnosti testiranja na HIV i hepatitis vodi ka ranom otkrivanju infekcije, ranijem započinjanju liječenja i unapređenju kvaliteta života inficiranih osoba, a ujedno i smanjuje troškove zdravstvene zaštite i liječenja.

“Naučni dokazi nedvosmisleno ukazuju na dobrobiti testiranja i ranog utvrđivanja HIV/hepatitis statusa. U evropskom regionu sa HIV-om živi 1,2 miliona ljudi, skoro 50 odsto osoba inficiranih HIV-om svoju dijagnozu sazna kasno, osobe koje HIV rano dijagnostifikuju imaju veću vjerovatnoću da će dobro reagovati na liječenje i mogu imati dug i kvalitetan život. Očekivana dužina života osoba kod kojih se HIV-pozitivnost ranije ustanovi i koje ranije započnu sa liječenjem, ista je kao i očekivana dužina života osoba koje nisu inficirane HIV-om. Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti vjerovatnoću transmisije/ prenošenja bolesti na druge osobe”, istilu u Institutu.

Kod onih kod kojih se kasno dijagnostifikuje HIV, veća je vjerovatnoća razvoja komplikacija bolesti i prerane smrti.

Procjenjuje se da u evropskom regionu 13,3 miliona ljudi živi sa hepatitisom B i 15 miliona sa hepatitisom C, što čini oko dva odsto opšte populacije. Preko 120000 osoba godišnje umre usljed infekcije hepatitisom B i hepatitisom C. Najčešći uzrok ciroze jetre i karcinoma jetre jesu infekcije virusima hepatitisa B i hepatitisa C.

Kod onih kod kojih se kasno dijagnostifikuje hepatitis B ili hepatitis C veća je vjerovatnoća razvoja oštećenja jetre, ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma.

“Koinfekcije virusima HIV, hepatitisom B i hepatitisom C uobičajene su jer se virusi prenose na isti način. Započinjanje terapije na vrijeme dovodi do usporavanja progresa oboljenja kod infekcije hepatitisom B, a kod infekcije hepatitisom C i do izliječenja. Sve navedeno upućuje na to da je ključna aktivnost u prevenciji HIV/ AIDS-a testiranje na HIV (uz prateći minimum savjetovanja kao dio preventivne edukacije), jer su posljedice kasnog otkrivanja infekcije alarmantne. Brojni činioci utiču na testiranje i grupisani su u prepreke na nivou pojedinca (pacijenta) i grupa u riziku, prepreke među zdravstvenim radnicima i institucionalne prepreke (npr. neprepoznavanje rizika, strah od infekcije, strah od posledične stigme i diskriminacije, otežan pristup ustanovama gdje se obavlja testiranje i drugo)”, navode iz Instituta.

Iz Instituta naglašavaju da osobe koje su u povećanom riziku za hepatitise jesu osobe koje ubrizgavaju droge, muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, seksualni radnici, migranti (uključujući osobe koje potiču iz zemlje visoke prevalencije) i mobilno stanovništvo, zatvorenici, osobe na dugotrajnoj hemodijalizi, osobe koje su primile krv, krvne proizvode ili organe prije uvođenja skrininga i u mjestima gdje skrining nije široko rasprostranjen i zdravstveni radnici navode iz Instituta.

Testiranja HIV-a u osam domova zdravlja i u Institutu za javno zdravlje

Iz Instituta poručuju da je bolje znati svoj HIV/hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja može poboljšati kvaliget života, produžiti očekivano trajanje života i smanjiti mogućnosti prenosa infekcije na zdrave osobe.

“Istraživanja pokazuju da će 95 odsto osoba prihvatiti da se testira na HIV/hepatitis ukoliko testiranje ponudi ljekar. Prilikom testiranja na HIV/hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa, kao i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom. Institut za javno zdravlje, zajedno sa mrežom savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi sprovodi testiranja u skladu sa radnim vremenom savjetovališta, a u Institutu za javno zdravlje u Podgorici radnim danima od 8 do 20 časova”, navode iz te institucije.