Video
Grubom kritikom odluke sudije, kako navode iz HRA, koga je suštinski optužio da radi za mafiju, Abazović je izvršio neprimjeren pritisak na sud, i time doveo u pitanje i odluku vijeća Višeg suda u Podgorici, kojom je pritvor vrlo brzo ponovo određen, a i sve buduće odluke suda u ovom predmetu.
Ovakav napad je, prema riječimaove NVO, još teži kad se ima u vidu da sudija Bašović već godinama predstavlja svijetlu tačku u crnogorskom pravosuđu po kvalitetu odluka i ličnom integritetu.
“Država u kojoj Vlada odlučuje o pritvoru ili bar odaje utisak da o tome odlučuje, nije država vladavine prava u kojoj se poštuju ljudska prava. Apelujemo i na gospodina Abazovića i na sve ostale predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, da postupaju u skladu sa demokratskim standardima i poštuju princip podjele vlasti i nezavisnosti suda, kao i ljudsko pravo na slobodu ličnosti i pravično suđenje. HRA se oštro protivi populističkom pristupu da su sve sudije i tužioci u Crnoj Gori korumpirani, i da se svaka odluka koja nije po volji vlasti koristi u prilog tom argumentu. U svemu tome, iznenađuje spremnost potpredsjednika Vlade da istražnog sudiju nedvosmisleno optuži kao glavnog „krivca“ za neodređivanje pritvora, iako je postupak proglašen tajnim, pa on nije mogao da vidi ni predlog za određivanje pritvora, koji je sudu podnio državni tužilac, ni argumente istražnog sudije u odluci kojom pritvor nije određen, kao ni argumente vijeća Višeg suda, koje je nakon reakcija izvršne vlasti izmijenilo odluku istražnog sudije”, saopšteno je iz HRA.
Kako navode iz ove NVO, postoji više mogućih propusta u tužilačkom predlogu za određivanje pritvora, koji su mogli da opravdaju odluku istražnog sudije, uključujući i one naznačene u nekim medijima da je predlog bio zasnovan na nezakonito pribavljenim dokazima.
“Izvršna vlast mora poštovati Ustavom i zakonom propisanu ulogu sudije za istragu da objektivno i nepristrasno odluči o osnovnom ljudskom pravu svakog osumnjičenog o postojanju ili nepostojanju razloga za pritvor. Istražni sudija nije tu da slijepo sluša naredbe policije i državnog tužioca, već da vrlo strogo ocijeni da li su oni pribavili dovoljno valjanih dokaza za postojanje restriktivno propisanih razloga za lišavanje slobode. Uloga istražnog sudije nije da ukazuje pažnju međunarodnim partnerima policije, kako tvrdi potpredsjednik Vlade, ili da osluškuje političke poruke, već isključivo da odluči o razlozima za pritvor. To je jedan od ključnih mehanizama ravnoteže između sudske i izvršne vlasti („checks and balances“), kojima se u demokratskom društvu garantuju ljudska prava svakom građaninu”, saopšteno je iz HRA.
Kako ocjenjuju, to što je odluku sudije Bašovića izmijenilo vijeće Višeg suda takođe ne mora da znači da on za takvu odluku nije imao dobre razloge.
Preporučeno
“U praksi se dešavalo i da tužioci tek u žalbi protiv odluke sudije za istragu dostave ostatak dokaza koje prvobitno nijesu podnijeli. Takođe, u praksi se dešavalo i da su odluke i vijeća Višeg suda, kao i Apelacionog suda, bile suprotne zakonu i međunarodnom standardu ljudskih prava, pa je tako Evropski sud za ljudska prava u tri predmeta (Šaranović, Mugoša, Bigović) utvrdio da je Crna Gora prekršila pravo na slobodu ličnosti zbog grešaka sudija koje su prihvatale paušalne predloge tužilaca za određivanje i produžavanje pritvora. Ustavni sud Crne Gore je takve povrede takođe utvrdio i to u mnogo više odluka, dok je država svake godine do sada iz budžeta isplaćivala po najmanje milion eura onima koji su neosnovano lišavani slobode! HRA apeluje i na medije da cjelovito izvještavaju, i uvijek uzimaju u obzir obje strane, pogotovo u slučajevima kada se sudske odluke dovode u pitanje s vrha vlasti. Sudije po pravilu nijesu u poziciji da se brane u javnosti, a to je i nemoguće u ovom slučaju za koji je tužilac odlučio da je tajan, pa se ne mogu objaviti ni odluka sudije Bašovića ni vijeća Višeg suda. U takvim situacijama bi novinari trebalo da zatraže i izjave portparola suda i advokata okrivljenih, kako bi javnost ipak donekle mogla da stekne objektivnu sliku”, poručeno je iz Akcije za ljudska prava.
