Video
Podatak da više od 600 djece nije krenulo u prvi razred, jer još nije spremno za školu, za Ministarstvo prosvjete nije iznenađenje. Slična je, kažu, situacija bila i prethodnih godina.
“U prethodnoj školskoj godini imali smo 628 odloženih upisa za dječake i djevojčice, a ove godine je to 630, i ako to uporedimo sa regionom, naš broj je znatno manji u odnosu na zemlje regiona”, kazala je Svetlana Drobnjak iz Ministarstva prosvjete.
Podatak nije iznenađujući ni za one koji svakodnevno rade s djecom.
“Svjedoci smo da je posljednjih godina sve veći broj djece s govorno-jezičkim teškoćama pa je to jedan od razloga zašto se odlaže upis u prvi razred. Osim toga, škola se odlaže i zbog drugih opravdanih razloga, ali često čujemo i da roditelji odlažu upis zato što smatraju da dijete treba da se igra još jednu godinu”, Alma Begović.
Iz Ministarstva, međutim, ističu da konačnu odluku o upisu donosi komisija.
“Roditelj može da da preporuku za odlaganje, ali roditelj ne može samoinicijativno da odloži upis u prvi razred. I ono što dijete dobija iz škole ako je odložen upis jeste potvrda kojom se naknadno upisuje u predškolsko, veoma je bitno da dijete ostane u obrazovnom sistemu”, ističe Drobnjak.
I psiholozi poručuju da sve više djece predškolskog uzrasta ima problem s razvojem govora, a razlog za to vide u prekomjernoj upotrebi tehnologije.
“Konzumiranje različitih sadržaja dovodi do toga da se mijenja fiziologija mozga i da djeca postaju zavisna od tih sadržaja. Čak sam pročitala da djeca u udžbenicima pokušavaju da zumiraju cvijet, jer je tolika usmjerenost na tehnologiju da to potpuno obuzme djecu, a mi to i ne primijetimo”, kaže psiholog Adrijana Pejaković.
To što neko dijete u određenom trenutku nije spremno za školu, prema riječima naših sagovornica, ne znači da ono kasni u razvoju, već je jednostavno njegov razvoj drugačiji. Zbog toga savjetuju roditeljima da imaju strpljenja.
“Jer mi nekako kao da se takmičimo čije će dijete brže naučiti da čita, čije će dijete bolje znati ovo ili ono, a u stvari treba da gledamo da li su oni spremni za sve to, jer u školi se treba koncentrisati, treba ispratiti časove od 45 minuta”, kaže Pejaković.
Begović dodaje da je njen savjet roditeljima da što više provode kvalitetnog vremena s djecom, da što manje, odnosno do treće godine nikako ne koristi mobilne telefone, tablete ili da gledaju crtane na stranom jeziku.
Preporučeno
Da bi se sve to ostvarilo, naše sagovornice poručuju da bi i sistem trebalo da pruži podršku roditeljima kako bi mogli da se dovoljno posvete djeci i njihovom razvoju. U trenutnim uslovima života, to je, kažu, teško izvodljivo.
