Video
On je danas na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore objasnio da bi zatvorska kazna za to djelo bila do dvije godine. Rekao je da je seksualno uznemiravanje svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, uz svrhu ili uz ishod povrede dostojanstva osobe, posebno kada se stvara zastrašujuća, neprijateljska, degradirajuća, ponižavajuća ili uvredljiva atmosfera. Ovakva odredba, recimo, istovjetna je kao ona u Hrvatskoj, poručio je Božović.
”Dobro bi bilo da je imamo”, kazao je on.
Najavio je da će biti razgovora i o odredbi koja se odnosi na zlouptrebu tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa eksplicitnim seksualnim sadržajem. Božović je kazao da će radno tijelo koje se bavi izmjenom Krivičnog zakonika sjutra održati sjednicu. Nakon toga objaviće nacrt zakona, te će početi javna rasprava.
Problemi i tamo gdje se donose politike
Predsjednica Odbora Božena Jelušić (URA) kazala je tokom diskusije da je važno da svako tijelo treba da izvrši samoevaluaciju vlastite senzitivnosti. Ispričala je da su preko Odbora napravili istraživanje koje pokazuje da li postoji seksualno uznemiravanje i nasilje u samoj Skupštini.
”Ima i toga”, rekla je ona.
Zakonodavno tijelo države ne može da kaže da u svojim redovima zaposlenih i predstavnika naroda nema takve primjere, dodala je Jelušić. Poručila je da je važno imati tu vrstu autoreference.
”To moraju da urade i sve institucije, jer je nemali broj primjera da žene i trpe i da tamo gdje se donose politike ima problema”, rekla je ona.
Sjednica ovog skupštinskog tijela održana je kako bi se analizirala primjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Negodovalo se što postoje propusti u sistemu, što je dozvoljeno da za kratko vrijeme budu ubijene četiri žene. Državni sekretar Božović je govorio kako postoji, zapravo, dobar pravni osnov, ali da je problem u implementaciji. Ne postoji ni adekvatna povezanost u radu institucija. Nasilnička ponašanja se kvalifikuju kao prekršajna, i tu ima oštrih sankcija, ali se one ne primjenjuju. Božović je kazao da zato pokušavaju da uvedu to u krivično zakonodavstvo.
Fizičko i psihičko nasilje postaju krivična djela
Radna grupa radi na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i kazao je da ključna stvar, do koje bi trebalo uskoro da dođu, jeste da se fizičko i psihičko nasilje u cjelosti prenesu u obilježje krivičnog djela. Tako bi glasilo: ko primjenom nasilja, prijetnjom da će napasti na život ili tijelo, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava ili naruši tjelesni ili duševni integritet člana svoje porodice ili porodične zajednice kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Pripremaju nacrt ovog akta.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kritikovala je što se teži oblici nasilja tretiraju kao prekršajni. Rekla je da nemamo pravo da se pravdamo, niti manjkom svijesti, niti kadra, jer iz Strazbura drugi put upozoravaju na propuste.
”Politika tužilaštva je vrlo tolerantna prema nasilju”, rekla je ona, negodujući.
Državni sekretar Božović je saopštio da, između ostalog, sa Osnovnim sudom u Podgorici razgovaraju da se podrži ideja da se specijalizuju sudije za određene oblasti, zbog osjetljivosti ovih pitanja.
Raičević je tokom diskusije kazala da nijedan zakon ne može da nadomjesti propuste koji su evidentni u sistemu. Rekla je da zakon o femicidu ne bi donio neke promjene, da su ga određene zemlje usvojile, i da nijesu spriječena dalja ubistva.
”Interesuje nas sistem, njegovo funkcionisanje, utvrđivanje odgovornosti u postupku onih koji ne rade svoj posao. Da se kontrola tužilaca nastavi. Koliko god dobri bili zakoni ako se ne primjenjuju, nećemo riješiti problem”, rekla je ona.
Na Odboru se negodovalo što nijesu došli resorni ministri da se diskutuje o ovoj temi. Kritikovali su ih što stalno šalju predstavnike. Pojedini su kazali da time pokazuju da ne žele da se bave ovim temama, da šalju one koji najbolje vladaju tematikom. Najavili su zato da će održati kontrolno saslušanje gdje će pozvati ministre rada i socijalnog stranja i unutrašnjih poslova. N.Đ.
Komšija počinio ubistvo, svi znali o kome se radi
Poslanica Tamara Vujović (Demokrate) govorila je o slučaju ubistva žene u Herceg Novom, i kazala je da je počinilac njen komšija. Rekla je da u tom slučaju nije prijivljivano nasilje ranije, ali da su se informacije o tom čovjeku mogle naći da postoji baza, odnosno uvezan zdravstveni sistem. Pomenula je da je još 2019. godine usvojena strategija da je potrebno da imamo bazu psihoza u Crnoj Gori, o mentalnom zdravlju, između ostalog. U toj bazi podataka, rekla je ona, bi se našao taj čovjek, jer se zna o kome se radi, da se liječio i u psihijatrijskoj bolnici. Kazala je da je trebalo da se obrati pažnja na njega, da li to da učini centar za socijalni rad ili za mentalno zdravlje.
Odbor je na kraju, pored ostalog, zatražio od nadležnih da se uvežu podaci i sa zdravstvenim sistemom. Zaključili su i da treba da se istraže slučajevi nasilja i onda kada žrtva povuče prijavu, da se nekom odredbom riješi to pitanje.
Žena ne smije da nosi barjak
Poslanica Aleksandra Vuković (DPS) rekla je da je u Nikšiću, kada se obilježavao 13.jul, atakovana jedna osoba iz njene porodice, na bizaran muškocentričan način. Ispričala je da je prijećeno da kao žena ne smije da nosi barjak, da je doživjela negativne komentare, da se pričalo kako žena ne treba da bude tu, da se bori za društvene promjene.
Vuković je kritikovala i što su se skaradnim uzvicima pjevale nedolične pjesme, da su u fokusu žene koje kukaju, da postoji potreba da one trpe nasilje, da dožive gubitak.
Preporučeno
Kazala je da svi treba da se bore da se iskorijene anomalije u društvu.
