Ministarki Maji Vukićević pitanje je postavio poslanik DPS-a, Elvir Zvrko.

“Da li planirana petlja auto puta zaista namijenjena Bijelom Polju, budući da je bliža Beranama nego Bijelom Polju”, pitao je Zvrko.

Ministarka je kazala da je rok za predaju ponuda po ponovljenom javnom pozivu za izbor projektanta za izradu idejnog projekta autoputa Bar Boljare, dionica Andrijevica- Boljare  istekao 17. oktobra i u toku je vrednovanje pristiglih ponuda.

Ona je kazala da će se ukoliko ponude budu ispravne ugovor sa ponuđačem zaključiti do kraja novembra.

“Veza između auto puta i Bijelog Polja predviđena je preko petlje Crnča. Prilkom izrade projektnog projekta za dionicu auto puta Andrijevica – Boljare i ministartsvo i ja ćemo biti na rapolaganju kako bi se sagledale sve potrebe opštine Bijelo Polje i njenih građana”, rekla je Vukićević.

Pitanje ministarki Vukićević postavio je poslanik DPS-a, Nikola Rakočević.

Rakočević: Sa 80 direktnih avio linija došli smo na 30

On je postavio pitanje o avio dostupnosti Crne Gore.

“Avio linije prema Crnoj Gori su uslov razvoja turizma. Zbog avio dostupnosti se puni ili ne puni državni budžet”, kazao je Rakočević.

Kao je kazao, sa 80 direktnih linija u 2019. liniji došli smo na 30 direktnih Linija a aerodroma Podgorica i Tivat.

“Potpuno razgrađivanej avio linija u Crnoj Gori je išlo u prilog razvoju aerodroma u Tirani”, istakao je Rakočević.

Iza ovakve politike, ocjenjuje poslanik DPS-a, krije se smišljena namjera da se našteti Aerodromu Crne Gore, ekonomiji a sve da bi se ojačao avio konkurent.

“Šta su planovi i koraci strateški da se oporavi avio dostupnost Crne Gore, pitao je Rakočević.

Ministarka Vukićević kazala je da je 43. Vlada najviše doprinijela razvoju aerodroma u Tirani.

Odlike koje su donijete u tom periodu bile su jako loše, jer je nanijeta Šteta cijeloj Crnoj Gori. Ministarstvo saobraćaja preuzelo je niz koraka kako bi unaprijedilo avio saobraćaj”, rekla je Vukićević.

Formirana je radna grupa za avio dostupnost sastavljena od predstavnika svih relevantnih institucija.

Vukićević: Još uvijek nije donijeta osluka da li će se graditi aerodrom u Beranama

Ministarski saobraćaja Maji Vukićević pitanje je postavila poslanica NSD-a, Jelena Božović.

“U kojoj je fazi projekat reaktiviranja i valorizacije aerodroma u Beranama”, pitala je Božović.

Vukićević je kazala da je za sprovođenje psostupka neophodno ispoštovati zakonske procedure.

“Nakon što Vlada da saglasnost za ovaj projekat potebno je pribaviti saglasnost Agencije za investicije, Ministarstva finansija i zaštitnika imovinsko pravnih interesa. U krajnjem na osnovu odobrenog predloga Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka o dodjeli ugovora”, rekal je ona.

Nakon toga će se, navodi Vukićević, sprovesti postupak o dodjeli ugovora oa javno priovatnom partnerstvu, gdje će glavni kriterijum biti ekonaomski najpovoljnija ponuda.

“Dakle, još uvijek nije donijeta osluka da li će se graditi aerodrom u Beranama”, istakla je Vukićević.

Strujić-Harbić: Do kada će se štedjeti u obrazovnim ustanovama, iako to ugrožava dobrobit djece
 
Kenana Strujić-Harbić (BS) pitala je ministarku MPNI zbog čega to ministarstvo nije završilo najavaljene izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javne važeće obrazovne programe, tako da škole sa manjim brojim učenika dobiju pravo na stručnog saradnika – psihologa.

„Do kada će se insistirati na štednje u obrazovnom sistemu iako se time ugrožava dobrobit naše djece“, upitala je poslanica BS.

Razgovori sa pedagozima i psiholozima su, prema riječima minstarke MPNI, od neprocjenjivog značaja.

„Moramo naći rješenje za škole do 300 đaka, tako da radimo na izmjeni Pravilnika. Borba protiv nasilja mora biti prioritet“, poručila je Jakšić-Stojanović.

Rješenje na kojem radimo, navodi ministarka, umnogome će nam pomoći u ovom slučaju.

Jakšić-Stojanović: Problem loše infrastrukture u obrazovnim ustanovama gomilao se godinama

Branka Marković (PES) za Jakšić-Stojanović imala je pitanje o infrastrukturi obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, te koji su planovi za modernizaciju školskih objekata.

„Posebno loše stanje je u ruralnim područjima – krovovi prokišnjavaju, griju se na drva… U gradskim školama imamo problem prebukiranosti, fale vrtići…Ovo je slika koju je ostavila prethodna vlast“, je Marković.

Jakšić-Stojanović je kazala da se problem loše infrastrukture gomilao godinama.

„Prije par dana potpisan je ugovor sa EBRD bankom vrijedan 20 miliona eura koji obuhvata rekonstrukciju 24 objekta. Ugovor će trajati tri godine“, kazala je Jakšić-Stojanović.

U toku su, navodi ministarka, radovi na rekonstrukciji devet srednjih škola, a kaže da će se graditi novi paviljon u OŠ “Oktoih” u Podgorici.

“U City kvartu u Podgorici gradiće se škola, za koju je završeno idejno rješenje, u toku je tender za izbor glavnog izvođača”, navela je ona i dodala da je u toku i tender za izgradnju vrtića u City kvartu.

Urađena su, navodi ona, idejna rješenja za vrtiće u Beranama, Ulcinju, Baru…

“Pitanje prevoza djece konačno je riješeno, imali smo kombije stare 40 godina, tako da je divno čudo što se nikom od djece nije ništa dogodilo dok su se prevozila u takvim vozilima“, kazala je Jakšić-Stojanović.

Bojanić-Lalović: Skoro svakog dana u nastavnoj godini imamo slučaj vršnjačkog nasilja

Zoja Bojanić-Lalović (DPS) za ministarku Jakšić-Stojanović imala je pitanje na temu vršnjačkog nasilja.

„Svjedoci smo pojačanog vršnjačkog nasilja, a skoro smo imali i slučaj umalo fatalnog ishoda“, kazala je poslanica DPS.

Od 180 radnih dana, navodi Bojanić-Lalović, koliko ih imamo u nastavnoj godini – svakog dana se dogodio primjer vršnjačkog nasilja.

„Pitanje konkretno za ministarku – da li škole pružaju konkretna rješenja u regulisanju ovog problema“ upitala je Bojanić-Lalović.

Jakšić-Stojanović: Problem vršnjačkog nasilja problem je cijelog društva

Problem vršnjačkog nasilje, kaže ministarka Jakšić-Stojanović, se ne vezuje samo za obrazovne ustanove, već je to problem cijelog društva.

„MPNI je suočeno sa porastom broja vršnjačkog nasilja. U funkciji je broj za prijavljivanje vršnačkog nasilja, završili smo nacrt izmjena Zakona o opštem obrazovanju gjde se definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama od strane učenika, roditelja i svih drugih lica, organizuje se obuke za nastavnike, učenike, a posebno je akcenat stavljen na sajber nasilje“, kazala je ministarka.

Bojanić-Lalović: Crnoj Gori fali 1.500 policajaca, tako da o školskim nema ni govora

Škole su, navodi Bojanić-Lalović – nesiguran ambijent.

“Roditelji šalju djecu u obrazovne ustanove sa mišlju da su sigurna, međutim imamo slučajeve da se baš u školskim dvorištima dešava ono što se dešava“, kazala je Bojanić-Lalović u komentaru na izlaganje ministarke MPNI.

U Crnoj Gori, prema riječima poslanice DPS, nedostaje 1.500 policajaca, te o školskim policajcima nema ni govora.

Dobričanin: Potrebna izmjena Pravilnika

Vladimir Dobričanin (UCG) pitao je ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović o mogućnostima đaka koja su završavala srednju školu u inostranstvu, da upišu fakultete u Crnoj Gori.

„Pravilnik je rigidan o upisivanju te djece na fakultete Crne Gore, jer dobijaju diplome kasnije nego ovdašnja đaci. Izmjena Pravilnika je ovdje krucijalna“, kazao je on.

On je kazao da treba izmijeniti Pravilnik, da bi ta djeca nastavila obrazovanje na našim fakultetima.

„Ovu borbu gubimo“, kazao je on.

Jakšić-Stojanović je kazala da je radna grupa završila rad na Zakonu o visokom obrazovanju.

„Novi tekst o visokom obrazovanju, za 12. novembar je okrugli sto, na kojem ćemo diskutovati o ovom pitanju“, kazala je ministarka i dodala da se slaže da posebna pažnja treba se posvetiti učenicima koji su u ovoj situaciji.

Zirojević: Najbolje da Metodije bude ministar kulture

„Po kojem osnovu ste donijeli rješenje kojem niste dozvolili izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama i zašto ste donijeli novo kojim tu gradnju dozvoljavate, upitao je poslanik SD-a Nikola Zirojević ministarku kulture i medija Tamaru Vujović i kazao joj da može bježati od rasprave na ovu temu – ali da ne može pobjeći.

Zirojević je upitao Vujović šta krije kada je ova tema u pitanju.

„Da li je prilikom donošenja rješenja bavila stručna komisija? Da li je prvobitno rješenje donijeto prema mišljenju te komisije?“, upitao je Zirojević ministarku MKM.

Amiflohija se sjetite, navodi on, samo kada vam trebaju glasovi.

“Gdje ima da se ministarka Vlade izvinjava vjerskoj organizaciji i da se na osnovu ‘packe’ donosi novo rješenje?”, uptiao je Zirojević i dodao da se Vujović ne pita u njenom resoru.

Vujović: Sve učinjeno u skladu sa zakonom

Vujović je kazala da je MKM donijelo prvobitno rješenje koje je potpisala, te da je isto donijeto suprotno proceduri, zbog kojeg je ono poništeno.

“Nakon toga, MKM je u ponovnom postupku zatražilo saglasnost Vlade, nakon čega je Vlada dala saglasnost za podizanje spomen-obilježja”, odgovorila je Vujović.

Sve je učinjeno na način, navodi ona, koji je predviđeno zakonom o spomen-obilježjima.

Zirojević: Vaš odgovor je haotičan

Najbolje bi bilo, kazao je Zirojević na izlaganje ministarke Vujović, da izaberemo episkopa Metodija za ministra kulture i dodao da bi tako bio riješen svaki problem.

„Razgovarate sa mnom kao da veze nemate o čemu pričate, kao da ste slučajno tu“, kazao je Zirojević.

Da li je pokrenuta, upitao je poslanik SD, procedura protiv stručne službe, tj. lica koje je napravilo kardinalnu grešku u donošenju prvobitnog rješenja.

„Vas je i sama SPC optužila da ste odbili da date saglasnost za podizanje spomenika. Vaš odgovor je haotičan, zatečen sam“, kazao je on.

Zirojević dodaje da je malo četiri godine za procijeniti da li treba podići spomenik Amfilohiju.

Vujović: Zaštita kulturnih dobara prioritet MKM; Smailović: Neažurnost u slučaju kamenog mosta na Bistrici je nedopustiva

„Da li ministarstvo na čije ste čelu radi na zaštiti kulturnih dobara sa sjevera Crne Gore, a koji pripadaju zaostavštini bošnjačko-islamske kulturne zajednice? Zašto više od pet godina komisija Uprave za zaštitu kulturnih dobara nije izašla da procijeni kulturnu vrijednost Starog kamenog mosta na Bistrici kod Bijelog Polja i isti zaštiti?“, upitao je ministarku kulture i medija (MKM) Tamaru Vujović, poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

Zaštita kulturnih dobara je, navodi Vujović u odgovoru Smailloviću, prioritet ministarstva.

„Vlasnici i držaoci kulturnih dobara takođe su dužni da održavaju kulturna dobra koja posjeduju“, kazala je ona i dodala da MKM pruža finansijsku podršku iz oblasti kulturne baštine.

Strateški cilj resora je, navodi Vujović, obezbjeđivanje ravnopravnog tretman kulturne baštine na teritoriji cijele Crne Gore.

“MKM je kroz program zaštite i očuvanja kulture i dobara finansiralo šest projekata na sjeveru u iznosu od 110 hiljada eura, a direktno islamskoj zajednici uplaćeno je 75 hiljada eura”, kazala je ona.

Smailović: Ovaj most samo jedan od primjera kako se ne vodi računa o kulturnim dobrima

Nedopustivo je, navodi Smailović, da se ovako mali iznos izdvaja za kulturna dobra vjekovima utemeljenih u Crnoj Gori.

“Sva ova priča ne može opravdati neažurnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara kada je u pitanju nasljeđe bošnjačkog naroda. Neažurnost u slučaju kamenog mosta na Bistrici je nedopustiva“, kazao je Smailović u odgovoru Vujović.

Ovaj most je, prema riječima Smailovića, samo jedan od primjera kako se ne vodi računa o kulturnim dobrima.

Sjednicu možete pratiti uživo na linku ispod.