Video
Proces pristupanja Evropskoj uniji u oblasti ribarstva ulazi u novu fazu. Iako je Poglavlje 13 privremeno zatvoreno, ključni efekti tek treba da se osjete u praksi. Usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima već je završeno, a naredni koraci donose modernizaciju sektora, bolju organizaciju tržišta i snažniju zaštitu morskog ekosistema. Iz Instituta za biologiju mora za portal Standard ističu da će koristi biti vidljive ne samo za ribare, već i za sve građane kroz dostupniju i kvalitetniju ribu.
Iza administrativnog termina „zatvaranje Poglavlja 13“ kriju se promjene koje bi građani uskoro mogli osjetiti na najkonkretniji način, na svojim trpezama. Ulazak u novu fazu evropskih integracija u ribarstvu znači prelazak sa papira na praksu: moderniju ribarsku flotu, uređenije tržište i veću ponudu kvalitetne ribe. Uz podršku evropskih pravila i budućih fondova, ovaj sektor dobija šansu da postane stabilniji i održiviji, dok bi građanima mogao donijeti ono što im je najvažnije, dostupniju, svježiju i cjenovno prihvatljiviju ribu.
STANDARD: Poglavlje 13 je privremeno zatvoreno, ali šta to zaista znači, hoće li građani vidjeti konkretne promjene u ribarstvu prije nego što Crna Gora i formalno ude u EU? Kako to utiče na kvalitet i cijenu ribe koju konzumiraju?
IBMK: Naravno da hoće, s obzirom da je ribarska zajednička politika EU, implementirana u Zakonodavstvo Crne Gore, odnosno daje usvojen Zakon o morskom ribarstvuprosle godine, koji je u potpunosti harmonizovan sa EU DG Mare. Vjerujemo da će cijene ribe, nakon dobrog i temeljnog rada na analizi tržšta morskih proizvoda i ribarstva, omogućiti dostupnost ovih proizvoda i prozeinske hrane iz mora širem sloju crnogorskog društva. To će sigirno povećati i potrošnju ribe i ribljih proizvoda sa sadašnjih 3-4 kg po glavi stanovnika, na veći udio. Neophodno je uspostaviti aukcijsku prodaju ribe, u nekoliko gradova na obali.
STANDARD: Crna Gora dobija pristup Evropskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu — kakve finansij ske benefite to donosi ribarima i da li to realno znači više plaćenih projekata i radnih mjesta na obali i moru?
IBMK: Da, nakon ulaska u porodicu EU, Crna Gora i crnogorski ribari dobiće mogućnost za korišćenje ovog fonda. Do tada, trebamo pripremiti sve sektore ribarstva , kvalitetnim projektnim idejama. To će značiti sigurniji sector, bolju sigurnost plovila i posade na ribarskim brodovima, kao i mogućnost reagovanja države u slučajevima vremenskih nepogoda, nemogućnosti obavljanja ribolova, itd.
STANDARD: Kako će modernizacija ribarske flote i infrastrukture, koja se očekuje kroz EU podršku, pozitivno uticati na sigurnost ribara i efikasnost ribolova ovdje, i šta su najveće prepreke da se to ostvari?
IBMK: Kada se obavi modernizacija starih ribarskih plovila (prosjek starosti oko 50 godina), kada se oni opreme jačim i sugurnijim motorima, sa posebnim akcentom na manja zagađenja, rad na brodu biće sigurniji. Takođe. Plovila će moći da love i na većim dubinama, i početi da koriste resusre u epikontinentalnom pojasu, dublje ispred teritorijalnih voda Crne Gore, ( 300-400m). Sada nažalost, plovila ne mogu spustiti mreže na dubine preko 200 metara. Sve ovo pratiće i poboljšanje infrastructure na obali ( ribarske luke, mjesta prvog iskrcaja, tuneli za brzo zamrzavanje i skladištenje ribe, fabrike za preradu ribe).
STANDARD: EU očekuje strože kontrole ulova, evidenciju po vrstama i praćenje proizvodnje podataka da li smatrate da su crnogorski ribari spremni za te promjene ili će im to predstavljati dodatni teret?
IBMK: Da, ribari već dostavljaju podatke o ulovu i uzgoju, a podaci se onda čuvaju u RIS-u —Ribarskom informacionom sistemu Direktorata za ribarstvo, i dalje šalju gdje treba. Prikupljanje ovih podatakaje obaveza prema Generalnoj Komisiji za ribarstvo Mediterana- GFCM i EU.
STANDARD: Udruženja ribara ističu da mnogi problemi ribara u Crnoj Gori još nisu riješeni, da li EU proces i zatvaranje poglavlja zaista rješava njihove svakodnevne brige ili je to više formalno ispunjavanje uslova?
IBMK: Vjerujemo da će u tom pravcu. ribaraska Udruženja u komunikaciji sa Ministarstvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprtivredu, kroz učešća u Radnim grupama, doći do rešenja i prevazilaženja problema.
STANDARD: Crna Gora sada ima usklađene zakone o morskom ribarstvu, akvakulturi i tržištu ribljih proizvoda, šta to znači za bolju zaštitu morskog ekosistema i dugoročno očuvanje ribljeg fonda?
IBMK: Da, usvojeni su prošle godinine. Sada predstoji donošenje sekundarne legislative, odnosno pratećih Pravilnika, koji će se onda detalljnije baviti svim aspektima morskog rbarstva i akvakulture, odnosno zaštitom morskog ekosistema i dugoročnog očuvanja ribljegfonda.
STANDARD: Kako biste objasnili građanima koji nisu direktno povezani sa ribarstvom, koja je najveća realna korist za njih od zatvaranja poglavlja 13 i uskladivanja sa Zajedničkom ribarskom politikom EU?
IBMK: Lakši i ekonomičniji pristup zdravoj proteinskoj hrani iz mora, prisustvo ove hrane, bar 2-3 puta nedeljno na trpezama, mogućnost otvaranja restorana, sa akcentom na malu plavu ribu, sa cijenama koje će moći da priušte ne samo turisti, nego i građanke i građani Crne Gore (Primjer Španija, španski gradovi na obali).
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
