Video
“Znamo da je od ove bolesti obolio za kratko vrijeme veliki broj krava upravo zato što se čekalo preko 20 dana da se zaražena grla usmrte i pravilno zakopaju jer Crna Gora i dalje nema ni spalionicu ni stočno groblje bez kojih se ne mogu zbrinjavati leševi životinja. Ovakva neorganizovanost je uzrokovala nepropisno zakopavanje leševa, dodatno širenje zaraze jer su leševi nepropisno transportovani i zakopavani. Na primjer parcela na kojoj su zakopane krave nije ograđena pa toj livadu mogu pristupiti i divlje i domaće životinje koje koriste taj prostor za ispašu”, dodao je Iković.
Kako je rekao, zabrinjava da su u Danilovgradu usmrćene krave zakopane na lokaciji na kojoj je zabranjena izgradnja groblja za ljude jer se to mjesto nalazi u blizini glavnog gradskog izvorišta.
“Funkcioneri su zabranili sahranjivanje ljudi, a dozvolili sahranjivanje zaražene stoke. Bakterije koje izazivaju Q groznicu mogu opstati u zemljištu po nekoliko mjeseci što zavisi od sastava zemljišta. Kako možemo biti sigurni da bakterije neće završiti u gradsko izvorište?”, pita Iković.
Podsjeća da bakterija koja izaziva Q groznicu se prenosi domaćim i divljim životinjama između kojih se može prenositi vrstama poput krpelja ili miševa.
“U čovjekov organizam se unosi hranom – nepasterizovanim mliječnim proizvodima ili direktno preko povrijeđene kože ili ujedom krpelja. Najčešći izvor zaraze za čovjeka je mlijeko, vuna, meso, a najviše su pogođenji stočari i veterinari. Zato smo urgirali ka nadležnima da redovno informišu građane jer sakrivanjem istine panika i strah rastu. Treba znati da su u Holandiji do 2016. godine od ove bolesti umrle 74 osobe, a bolest je registrovana prvi put 2007. godine”, rekao je Iković.
Navodi da je jedan od ključnih razloga zašto se Q groznica ovako širila kod nas loše informisanje stočara i odsustvo biosigurnosnih mjera poput postojanja karantina, ograničen ulaz ljudi na gazdinstvo, zaštita od insekata i glodara itd.
Preporučeno
“Da bi se smanjila zaraza savjetodavne poljoprivredne službe treba da informišu i edukuju stočare kako se greške i zaraza ne bi širila zbog neznanja i zato što se ne primjenjuju zaštitne mjere. Pri tome funkcioneri treba da dozvole znanju i iskustvu da radi svoj posao a ne da ih demantuju jer ih građani plaćaju da primijene najbolja dostupna rješenja, a ne da ih zbunjuju i uvlače u zonu panike”, zaključio je Iković.
