Video
Premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je na konferenciji za novinare da je dokument usvojen, te da će tim povodom ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić danas razgovarati sa novinarima.
– U tom procesu mi smo konsultovali sve tradicionalne vjerske zajednice u Crnoj Gori i došli do nekog rješenja koje je prihvatljivo za sve zainteresovane strane –ustvrdio je Krivokapić.
Saopštio je da je o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti razgovarao i sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem i da mu je rekao da taj dokument „nije pitanje odnosa prema nekoj crkvi“, već da je to „pitanje odnosa prema imovini“.
– Ako vi želite da u Crnoj Gori neko može vašu kuću, koju ste gradili na vašem imanju, nekim zakonom da prepiše na državu i da vi dokazujete u tom dijelu, onda se mi razlikujemo u startu. Ne pričam ni o jednoj pojedinačnoj crkvi. Nas je ministar pravde informisao da je sa svim zajednicama imao razgovor, da li je to moguće sve ugraditi u ovom trenutku – nije, ali ja sam i gospodinu Varheljiju rekao da je ovo samo prelazno rješenje koje omogućava da imovina bude zaštićena – istakao je Krivokapić.
Rekao je i da je Varheljiju najavio da će se raditi novi zakon „koji će biti po najvećim mogućim standardima“.
– I on je rekao da bi vrlo rado podržao ekspertsku priču koja dolazi iz Evrope i na taj način razriješio ove naše probleme – zaključio je premijer.
Do zaključenja ovog broja Pobjede, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije bio dostupan na sajtu Vlade.
A koliko je čitav proces bio transparentan, jasno je i po sadržaju saopštenja koje je medijima juče ujutro dostavljeno iz Jevrejske zajednice Crne Gore, nakon sastanka sa predstavnicima Islamske zajednice i Katoličke crkve u našoj zemlji.
Navodi se da su se sastali kako bi razmijenili mišljenja o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona.
– Svi prisutni predstavnici vjerskih zajednica slažu se da je rok za eventualne sugestije sa njihove strane kratak da bi mogle poslati zvanični stav. Prisutni cijene napor nove Vlade i resornog ministarstva da se poboljšaju zakonska rješenja – kratko je navedeno u saopštenju.
Nadbiskup Barske nadbiskupije i apostolski upravitelj Kotorske biskupije Rok Đonlešaj i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić prošle sedmice kazali su Pobjedi da su o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti upoznati u srijedu, 9. decembra, (dva dana pošto je konstituisana Vlada), kada ih je Leposavić pozvao na sastanak, uručio im dokument i tražio da se o njemu izjasne za dva-tri dana.
Iako Leposavić i Krivokapić tvrde da je Zakon izmijenjen u intenzivnoj komunikaciji sa tradicionalnim vjerskim zajednicama u našoj zemlji, jasno je da nije bilo nikakvog, a kamoli intenzivnog dijaloga.
Crnogorska pravoslavna crkva nije ni pozvana da se upozna sa izmjenama Zakona.
Partije
Iz Socijaldemokratske partije juče su upozorili da se izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti „želi cementirati povlašćen položaj SPC i legalizovati njeno vlasništvo nad uzurpiranim crnogorskim kulturnim i sakralnim dobrima, koji će umjesto državi i svim građanima Crne Gore suštinski pripasti drugoj državi“ i najavili su da će podnijeti amandmane.
Član Predsjedništva SDP-a Nikola Đurašković istakao je da bi usvajanjem ovih izmjena nova parlamentarna većina stala iza odluka iz 1918. i 1920. godine kada su nasilnom aneksijom ukinute crnogorska država i autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva.
Izmjenama ovog zakona, kategoričan je on, ispunjava se nalog koji je SPC dala novoj parlamentarnoj većini, postavljajući joj premijera i veći dio kabineta i kadrova po dubini državne administracije.
Oglasili su se i iz prosrpske Ujedinjene Crne Gore s porukom da podržavaju izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
– Brisanjem sramnih članova 61, 62, 63 i 64 iz pomenutog zakona vratiće se normalno stanje u naš pravni sistem i, ubijeđeni smo, normalno stanje u državi – poručili su oni.
Ocijenili su i da „ministru Leposaviću učinjeni prijedlog izmjena treba da služi na čast“.
Istorijski kontinuitet
Kao i prošle sedmice, resor ministra Leposavića javnost je o izmjenama Zakona obavijestio preko dnevnika Dan, kojem je dokument i dostavljen, a nezvanično im je saopšteno da će na sjednici Vlade iz izmijenjenog Člana 24 biti uklonjena odrednica „po svom istorijskom kontinuitetu“. Taj član Zakona definiše koje će vjerske zajednice biti upisane u evidenciju vjerskih zajednica.
Bilo je planirano da on glasi:
„U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisuju se postojeće vjerske zajednice koje su pravni subjektivitet stekle po svom istorijskom kontinuitetu i ranijim propisima, odnosno čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od strane državnih organa u pravnom sistemu i koje su djelovale kao pravna lica“…
Srpska crkva u Crnoj Gori jedina je vjerska zajednica koja je odbila da se registruje, zahtijevajući poseban status, obrazlažući ga „istorijskim kontinuitetom“ i predstavljajući se kao vjerska organizacija koja je starija od države.
Plan je bio da se eliminiše istorijski fakticitet postojanja Crnogorske pravoslavne crkve koja je postojala u svim državotvornim oblicima naše zemlje, zaključno sa Knjaževinom i Kraljevinom Crnom Gorom, i da se SPC ustanovi kao „državna crkva“.
Za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Vladi je potreban glas 41 poslanika, što znači da bi za njega trebalo da glasaju i predstavnici koalicije koju je predvodila Ura Dritana Abazovića.
Poslanik ove partije u parlamentu je i Cetinjanin Filip Adžić kojeg su građani Crne Gore i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve javno pozvali da ne podrži izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
On juče nije odgovorio na naše pitanje hoće li podržati Vladin prijedlog Zakona.
Preporučeno
Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo prošle sedmice pozvao je političke partije, nevladine organizacije, javne, naučne i kulturne poslenike i crnogorska udruženja u rasijanju „da organizovano i zajednički ustanu u odbranu slobode i nezavisnosti države koju je napala njena Vlada“ i ne dozvole da izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti budu usvojene.
