Video
To je saopšteno u drugom dijelu konferencije „Krivolov u Crnoj Gori – izazovi i rješenja problema“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Predstavnik Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, Miloš Brajović, rekao je, govoreći o Nacionalnom parku Biogradska gora, da su na godišnjem nivou podnosili između 15 i 20 prijava za vršenje nelegalnih radnji.
„Što se tiče krivolova, naša služba zaštite je zabilježila u poslednjih pet godina, jedan slučaj koji se desio 14. oktobra ove godine. U NP Biogradska gora, po informacijama sa terena, veliki problem imaju sa ulaskom lovačkih pasa. Od strane službe zaštite postupajući po zakonu o nacionalnim parkovima, podijeto je devet prijava za nedozvoljeno puštanje lovačkih pasa, koje su uhvatili i uz zapisnik sa foto dokumentcijom predali vlasnicima“, naveo je Brajović.
Prema njegovim riječima, kad je u pitanju NP Skadarsko jezero, u 2017. godini je podnijeto 50 prijava, od kojih 24 za krivolov, u 2018. 87 prijava za krivolov, u 2019. godini 277, od kojih 103 za krivolov, u prošloj godini 81 prijava za krivolov, a u 2021. godini 132 prijave za krivolov.
„Od 2019. do ove godine u porastu je broj prijava za krivolov na Skadarskom jezeru. To je iz razloga jer smo u saradnji što smo u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivree dobili termalnu kameru koja pokriva 60 odsto teritorije Sakadarskog jezera“, naveo je Brajović.
Ukazao je da su za NP Skaradsko jezero od 2017. do ove godine predali preko 400 prijava za nelegalnu gradnju i promjenu prostora.
„U periodu od 1. januara do 30. septembra ove godine primjetili smo preko 484 intervencije u cilju sprečavanja nelegalnih aktivnosti. Veći broj ovih aktivnosti je vezan za krivolov, nešto malo za požare i za divlju gradnju. Nažalost, od ovih 484 intervencije, ni deset odsto nelegalnih aktivnosti nije dobilo svoj epilog niti je procesuirano“, rekao je Brajović.
Brajović je kazao da je nedovoljan broj zaposlenih u toj službi zaštite u nacionalnim parkovima jedna od otežavajućih okolnosti u njihovom radu.
„Takođe, starosna dob nadzornika je u prosjeku 55 godina, službe su nedovoljno i neadekvatno tehnički opremljene, a neadekvatna je i nadonada za rad. Smatramo da je potrebno obezbijediti za zaposlene u službama beneficirani radni staž. Nadzorinici na terenu su česti prilikom intervencija na terenu izloženi verbalnim i fizičkim napadima“, naveo je Brajović.
Govoreći o prijedlozima za unapređenje obavljanja rada službe zaštite u parkovima, Brajović smatra da je potrebno da Ministarstvo poljoprivrede vrati zaštitnu zonu oko parka.
„Efikasnije postupanje inspekcijskih organa, unapređenje saradnje sa lokalnim zajednicama i izmjena zakonske regulative su neki od prijedloga za unapređenje obavljanja rada službe zaštite u parkovima“, ocijenio je Brajović.
Predstavnik Inspekcije za šumarstvo, lovstvo i zaštitu bilja, Alija Bralić, kazao je da je ta institucija, u ovoj godini, izvršila 375 inspekcijskih pregleda.
„Imali smo 65 utvrđenih nepravilnosti, 35 ukazivanja, deset rješenja, 15 prekršajnih naloga, 2,6 hiljade eura izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima, devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i četiri krivične prijave“, naveo je Bralić.
Govoreći o izvještaju o radu za zadnje dvije godine, Bralić je rekao da je bilo 553 inspekcijska pregleda, 83 utvrđene nepravilnosti, 53 ukazivanja, šest rješenja, 13 prekršajnih naloga, 2,7 hiljade eura izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima, 14 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i četiri krivične prijave.
Smatra da su kaznene mjere male, kad je u pitanje kretanje lovačkih pasa u dijelu zaštićenih područja male.
Bralić je ocijenio da država treba da gazduje lovištima i da ih čuva, a da lovačka društva organizuju lov, navodeći da je to jedini način i pravi put da se uredi ta oblast.
Predstavnik ekološke inspekcije, Dejan Filipović, ocijenio je da je potrebno obezbijediti prostor za smještaj životinja koje su oduzete zbog držanja bez dozvole i protivno zakonu.
„ U toku ove godine, jedan od primjera gdje smo se suočili sa ovim problemom je slučaj stranog državljanina koji drži veliki broj ptica, divljih i domaćih životinja, od čega je određeni broj zaštićena vrsta. U tom postupanju, držalac ima namjeru legalizovati svoje držanje, ali možemo se naći u situaciji, ukoliko ne obezbijedi dozvolu, da nemamo način kako da odgovorimo zakonskoj obavezi i kako da te životinje zbrinemo“, naveo je Filipović.
Predstavnik Koalicije za održivi razvoj Aleksandar Dragićević, rekao je da je, kad su u pitanju snimci krivolova, teško dokazati kad su oni zabilježeni, što otežava procesuiranje krivolovaca.
Šef Službe zaštite NP Lovćen, Đorđe Kaluđerović, smatra da su zaposleni u službama zaštite nacionalnih parkova „goloruki“, bez naoružanja i da teško mogu da se suprotstave i zaustave krivolovce koji su naoružani.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tužilaštva i sudstva otišli su sa drugog dijela događaja uprkos tome što je bilo pitanja učesnika okruglog stola za njih.
Preporučeno
Iz CZIP-a su ocijenili da je to samo još jedan pokazatelj da uprkos čestim slučajevima i velikom pritisku, pitanje krivovlova jos uvijek nije na listi njihovih prioriteta.
