Video
Zaključak je panel diskusije„Korupcija u javnim nabavkama – Zašto nema krivične odgovornosti?“ koja je održana u organizaciji Instituta alternativa. Tokom događaja su predstavljeni podaci koje je IA prikupio, koji pokrivaju period od sedam i po godina i odnose se na djelovanje policije, tužilaštva i sudstva.
U periodu od 2016. do jula 2023. godine Uprava policije (UP) postupala je u 31 predmetu u vezi sa javnim nabavkama, dok je tužilaštvu podnijela samo jednu krivičnu prijavu– pokazuju podaci koje je prikupio Institut alternativa. Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dragana Jaćimović kazala je da podaci pokazuju da su napori institucija da se procesuira korupcija u javnim nabavkama veoma ograničeni.
„Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) podnijela je pet krivičnih prijava. Tri predmeta su u toku, dok je za dva dostavljeno obavještenje da nema sumnje da je izvršeno krivično djelo“, istakla je Jaćimović.
Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, na osnovu prijava ASK-a formirano je sedam predmeta od kojih su pet u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i po jedan u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici i Herceg Novom.
Sa druge strane, prema podacima iz medija, SDT-u su podnijete tri krivične prijave po drugim podnosiocima prijave, dok je jedan predmeta SDT formiralo samoinicijativno i to u vezi sa nabavkom trajekta “Prizna”. SDT je odbacilo dvije krivične prijave.
Donijete su dvije oslobađajuće presude u vezi sa javnim nabavkama. Osnovni sud u Podgorici je imao jednu oslobađajuću presudu za nabavku iz 2013. godine – zloupotreba službenog položaja u pokušaju, kao i odbacivanje presude protiv bivšeg predsjednika Opštine Nikšić gdje je utvrđeno da nije bilo dokaza o izvršenoj zloupotrebi službenog položaja – pokazuju podaci koje je prikupio Institut alternativa.
Jaćimović je naglasila da je za navedeni period je u Crnoj Gori preko javnih nabavki ugovoreno preko 3,5 milijardi eura. „Iako su javne nabavke oblast koja je od visokog rizika za korupciju, podaci koje imamo pokazuju da izostaje krivična odgovornost za korupciju u javnim nabavkama“, zaključila je Jaćimović.Napomenula je da od decembra 2023. godine u crnogorskom zakonodavstvu imamo krivično djelo zloupotreba u vezi sa javnim nabavkama. „Ipak, od uvođenja novog krivičnog djela, policija je postupala u dva predmeta, ali nije podnosila krivične prijave, dok u evidencijama Vrhovnog državnog tužilaštva nema podataka o krivičnim prijavama u vezi sa novim krivičnim djelom“, kazala je Jaćimović, dodajući da obuke za novo krivično djelo nisu u planu obuka Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu za ovu godinu.
Vučina Keković, glavni policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala iz Uprave policije (UP) rekao je da veliki problem predstavlja nedostatak kadra.
„U Odsjeku za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga sistematizovano je 60 radnih mjesta, od kojih je manje od 50 odsto popunjeno. Veliki problem je što će veliki broj kolega u naredne dvije godine poći u penziju. U proteklom periodu vođena pogrešna kadrovska politika,i trenutno nema kadra za ekonomski kriminalitet. To je stvar koja mora da se riješi. To su osnovni problemi za otkrivanje korupcije, ne samo u javnim nabavkama, već i u svim ostalim sektorima“, obrazložio je Keković.
Keković smatra da je korupcija u javnim nabavkama jako dokazivo djelo ukoliko se istražuje dok se tender ne realizuje.„U dijelu javnih nabavki radio sam u direktno dva predmeta i moram reći da oba predmeta nijesu realizovana. Imamo jasnu sliku da je sve namješteno, ali nismo imali nikakvog mehanizma da dokažemo konkretno krivično djelo. Sa ovim kapacitetima mi smo veoma ograničeni“, dodao je Keković.
„Mi treba da dokažemo koruptivnu radnju i taj dio može biti dokaziv tokom tendera kada bi imali kadrovske kapacitete, kvalitetan broj inspektora. Otvoreni smo za direktnu komunikaciju i ukoliko bilo ko od građana, institucija, NVO sektora i medija ima saznanja treba da prijavi i podijele sa nama informaciju u trenutku saznanja informacija. Ne možemo funkcionisati bez zajedničkog rada sa Poreskom upravom i Upravom prihoda i carina. Bilo bi više rezultata da je ta saradnja jača, posebno u dijelu utaje poreza i javnih nabavki“ – zaključio je je Keković.
Državni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Vukas Radonjić naveo je da je SDT nadležno za krivično gonjenje javnih funkcionera ili kada je riječ o organizovanom kriminalu te da je u svim drugim slučajevima u nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava.
„Krivična djela u vezi sa javnim nabavkama su takva da državni tužilac može teško da ih goni po službenoj dužnosti. Ukoliko organi koji treba da kontrolišu sam postupak (Uprava za inspekcijske poslove, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki), ako oni sami nama ne otkriju sporne radnje, teško je očekivati da se tužilaštvo uključi u cijeli slučaj, osim kada građani ili mediji ne otkriju koruptivne radnje“, kazao je Radonjić.
„Trebaju nam ljudi koji su upoznati sa postupkom javnih nabavki, koji uključuju i saradnju sa ostalim organima u Crnoj Gori, a i van države. Moramo uspostaviti timove na međunacionalnom i međunarodnom nivou. Mora se postaviti drugačiji standard dokazivanja. Jednostavno kod korupcije moramo da proširimo standard dokazivanja“ – istakao je državni tužilac.
Kada je riječ o oslobađajućim presudama, naveo je da jedan od razloga koji je otežavao potvrđivanje taj što još uvijek jeste teško dokazati korupciju u javnim nabavkama i zbog načina na koji sudcijeni dokaze. „Policija i inspekcijski organi moraju imati veliku ulogu u otkrivanju koruptivnih radnji. Ne možemo očekivati bolje rezultate dok se svijest kod građana ne podigne o ozbiljnosti ovakvih krivičnih djela”, poručio je Radonjić.
Jelena Jovetić, generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki, Ministarstvo finansija (MF) saopštila je da za 2023. godinu imamo preko 630 miliona eura javnih nabavki, kao i da se kroz uvođenje evropskih standarda pokušava suziti prostor za korupciju.
„Kompleksni su podaci, pa je teško vršiti i kontrolne mehanizme. Sa aspekta MF, važno je implementirati javnu nabavku. Imate pripremnu fazu, tender, zaključenje ugovora. Nejednako se posvećujemo tim fazama. Ističem da je limitirano ulaganje u kadrove koji se bave javnim nabavkama. Vi imate jednog službenika koji se bavi javnim nabavkama i niz kontrolora“ – naglašava Jovetić.
Dodaje da sa aspekta Ministarstva finansija cijene što je prepoznato novo krivično djelo, zloupotreba u javnim nabavkama. „Krucijalno je da pojasnimo da ako tenderska dokumentacija nije popunjena adekvatno to nije krivično djelo, to je prekršaj podložan žalbenom postupku. Kroz ovo krivično djelo više se orijentišemo ka privrednim subjektima, pa se šalje poruka da može kontrolisati zloupotreba javnih nabavki.“ napomenula je ona.
Posebno naglašava da je veoma koristan elektronski sistem javnih nabavki gdje su objavljeni svi podaci „Tim podacima mogu pristupiti i policija i tužilaštvo. Važno je da vjerujemo da je javnost najbolji kontrolor. Ako posmatramo javnu nabavku da će proći proceduralno ispravno i bez sumnje u koruptivne radnje, sve nakon toga je zakašnjela reakcija“, zaključilaje Jovetić.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, ukazao je na to da su potrebna specijalistčka znanja za bavljenje ovom kompleksom temom, kao i da se ljudi iz sistema moraju motivisati da prijavljuju sumnje na korupciju.
Preporučeno
„Ono što je osim pripremnih radnji kod tendera mnogo važnije, jeste faza izvršenja ugovora u kojoj mi imamo ogromne probleme i gdje se korupcija realizuje na način neizvršenja, djelimičnog izvršenja, izvršenja mimo standarda.U toj fazi bismo morali da imamo sve mogućnosti koje nemamo u prethodnim: a to je dokaz o izvršenju u pisanoj formi, u formi potrebnoj za neku ekonomsku forenziku, a šta treba da potvrdi izvještaj o realizaciji nabavke”, dodao je Muk.
