Video
Kako navode, događaj koji je u okviru javne rasprave zakazan za 3. avgust, neće moći da zamijeni izostanak suštinske rasprave u vrijeme kada je ona zaista trebala da se desi.
,,Predloženi amandmani na Ustav ne nude objašnjenje ni opravdanje, da Tužilačkim savjetom predsjedava vrhovni državni tužilac, dok Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija ( u aktuelnom sazivu profesor i advokat). Ne obezbjeđuje se ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava Crne Gore, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude “nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti””,piše u saopštenju.
Dodaju da, predloženim izmjenama Ustava, sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine se prepisuje u Ustav, čime se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.– izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu.
,,Ustavom Crne Gore predviđeno je da vrhovni državni tužilac (VDT) predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta”, stoji u saopštenju.
Dodaju da, nije moguće da vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran ,,za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva”, a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca, kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.
Dodaju i da, suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su ključne pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.
,,Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi “bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od ‘autokratskog upravljanja pravosuđem'”, poručuje se u saopštenju.
Iako je, kako dodaju, ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta.
U saopštenju se navodi da, u mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da ,,Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca”.
,,Prethodno navedena zabrinutost, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije. Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti”, naglašava se u saopštenju.
U tom smislu neophodno je kako ističu, razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.
,,Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog savjeta nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika”, naznačava se u saopštenju.
Institut alternativa je kako dodaju, još u februaru uputio Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na položaj i nadležnosti Tužilačkog savjeta, sa ciljem jačanja njegove nezavisnosti, odgovornosti i ravnoteže unutar prsavnog sistema.
Dodaju da, Institut alternativa smatra da je neophodno da se kroz ustavne izmjene ojača netužilački dio članstva Tužilačkog savjeta, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi, i jasno normira nadležnost Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije.
Kako kažu, takve izmjene obezbijedile bi jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad.
,,Institut Alternativa predlaže brisanje ustavne odredbe po kojoj vrhovni državni tužilac po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći, kao i uvođenje obaveze da se članovi Tužilačkog savjeta biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus”, navodi se u saopštenju.
Predlažu, kako dodaju, i da se Ustav dopuni odredbom da Tužilački savjet „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, kao i da se uspostavi ravnoteža moći unutar Tužilačkog savjeta, kroz jačanje prava netužilačkih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti.
Preporučeno
,,Da je aktuelna vlast željela javnu raspravu o izmjenama Ustava Crne Gore, Ministarstvo pravde bi je organizovalo u vrijeme pripreme predloga izmjena, Vlada bi organizovala raspravu prilikom usvajanja predloga izmjene Ustava, ili bi Skupština organizovala javnu raspravu od februara do jula, dok je vladin predlog čekao razmatranje u Ustavnom odboru. Ustavni odbor je prilikom utvrđivanja predloga amandmana na Ustav, mogao da usvoji odgovarajući program javne rasprave i preuzme organizaciju više stručnih i javnih rasprava. Ništa od navedenog nije se dogodilo. Poziv za događaj u okviru javne rasprave koji će biti organizovan 3. avgusta neće moći da zamijeni izostanak suštinske rasprave u vrijeme kada je ona zaista trebala da se desi”, zaključuje se u saopštenju.
