Video
Istakli su da trenutno ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na bilo kakvu slabiju virulentnost virusa, niti trenutno postoji adekvatno biološko objašnjenje za to.
Epidemiolozi Instituta smatraju da nižu smrtnost, koja se trenutno registruje u nekim djelovima svijeta, treba uzimati sa rezervom jer je vrlo vjerovatno da je to posljedica činjenice da trenutno više oboljevaju one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima – odnosno mlađi.
“One osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda, a to su hronično oboljeli i stari, izgleda da se bolje pridržavaju mjera te samim tim i manje obolijevaju širom svijeta, makar u posljednje vrijeme”, pojasnili su iz Instituta.
Isti nalaz, odnosno obrazac ponašanja, je i potvrđen u istraživanjima u Crnoj Gori koje je uz podršku UNICEF-a, Instituta i SZO sprovodila agencija IPSOS.
“U rezultatima istraživanja koji su objavjeni 2. juna, u Crnoj Gori osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi i više izbjegavaju fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od korona virusa”, pojasnili su iz ove zdravstvene ustanove.
U istraživanju se, kako dodaju, navodi podatak da istovremeno čak 26 odsto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 odsto u ukupnoj ciljnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.
Iz Instituta su upozorili da u Crnoj Gori i najvećem dijelu Evrope novi talas obolijevanja od korona virusa mogao bi da dođe i prije jeseni, u slučaju nepoštovanja mjera prevencije, a posebno fizičkog distanciranja, nošenja maski i higijene.
Oni su agenciji Mina kazali da je moguće da će do ponovnog masovnijeg obolijevanja na sjevernoj hemisferi doći i prije jeseni ako se ne poštuju mjere prevencije.
Kako su rekli, trenutni nivo obolijevanja u Crnoj Gori predstavlja donekle očekivani scenario.
“Zabrinjava činjenica da smo opet izloženi simultanoj importacijji sa više strana i na više lokacija kao i činjenica da je broj kontakata koje su oboljeli ostvarili visok”, navode iz Instituta.
Prema njihovim riječima, posebno zabrinjava način na koji je došlo do istovremene importacije virusa koji ukazuje na nizak stepen ličnog shvatanja opasnosti koju korona virus nosi i nepridržavanja mjera i preporuka.
U Crnoj Gori, kako poručuju, primjena strogih mjera ograničavanja kretanja i drugih restrikcija ostaje kao moguće, ali posljednje rješenje.
“Primjena strogih mjera će biti isključivo u situaciji ako dođe do raširene transmisije virusa koje je praćeno visokim stopama hospitalizacije ili umiranja”, kazali su iz te zdravstvene ustanove.
Prema njihovim riječima, situacija sa korona virusom u Kini ne razlikuje se mnogo od drugih država u svijetu.
“Ono što je sigurno je da virus ulazi u široku cirkulaciju širom svijeta, tako da su moguća ponovna žarišta naročito tamo gdje su opšte mjere naglo ublažene i popuštene, odnosno tamo gdje se na individualnom nivou ne vodi računa o poštovanju mjera prevencije”, rekli su iz Instituta.
Smatraju da će u narednom periodu najveći pritisak biti na epidemiološke službe Instituta, domova zdravlja i mikrobiološku laboratoriju.
“Njihov će zadatak biti da pravovremeno detektuju sumnjive slučajeve, laboratorijski ih obrade, identifikuju oboljele i njihove kontakte i da ih smjeste u odgovarajuću izolaciju kako bi suzbili dalje širenje. Izolacija oboljelih u bolnicama će se takođe primjenjivati kod onih oboljelih čija klinička slika bude zahtijevala”, naveli su iz Instituta.
Iz te zdravstvene ustanove su ocijenili da je crnogorski zdravstveni sistem dosta spremniji za drugi talas korona virusa.
“Međutim, sa ovakvim protivnikom protiv kojeg još uvijek nemamo odgovarajuće farmakološke mjere prevencije niti liječenja, svi napori za prevenciju se još svode na postupanje, odnosno adekvatno ponašanje građana”, naveli su iz te zdravstvene ustanove.
Smatraju da su i građani znatno spremniji za novi talas.
Preporučeno
“Možda su trenutno zaboravili razarajuću moć korona virusa i teške slike iz najpogođenijih država, ali smo sigurni da su u potpunosti spremni da se posvete zaštiti ličnog i kolektivnog zdravlja, te da će biti još odgovorniji u nedjeljama koje su pred nama nego što su bili u martu i aprilu”, zaključili su iz Instituta.
