Video
To je preko 10 odsto ukupne populacije. Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.
Uz to, već odobreni privremeni, poduženi ili stalni boravak ima preko 21.000 Rusa.
Demograf Miroslav Doderović za RSE ukazuje na ograničene kapacitete Crne Gore da integriše toliku populaciju:
“Tako da je to svojevrsni izazov za naš identitet, za političku i ekonomsku suverenost”, kazao je on.
Slobodan Medojević iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti ističe za RSE da velike migracije jače pogađaju manje zemlje:
“Crna Gora je među najmanjim u Evropi, pa su posljedice naglih i velikih migracija na njen ekonomski, infrastrukturni i kulturološki segment mnogo veće nego drugdje”.
No, osim demografskog, otvara se i pitanje da li drastične migracije mogu uticati na bezvizni režim Crne Gore sa EU i na bezbjednost, na što je krajem prošle godine upozoreno iz Brisela.Migracije kao demografski izazov za Crnu Goru
Doderović naglašava da dolazak značajnog broja stranaca izlaže Crnu Goru svojevrsnoj opasnosti od različitih uticaja:
“Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja ljudi izazov za naše unutrašnje političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu”.
On smatra da država nema kapacitete zbog loših ekonomskih bilansa da odgovori na izazove tolikih migracija.
“Imali smo iskustvo iz 1990-ih sa brojnim migrantima sa područja bivše Jugoslavije. Pokazalo se da su ostala pitanja njihovog državljanstva, povratka, uticaja u crnogorskom društvu. Nedovoljni su naši kapaciteti da se nosimo sa tako velikim populacionim veličinama i brojevima”, kaže Doderović.
Medojević, koji se bavi migracijama, dodaje i da one mogu da se pretvore u ozbiljan problem ukoliko država ne bude upravljala tim procesom.
“Crnogorski primorski gradovi su malog obima i ograničene infrastrukture, pa brzo i veliko povećanje stanovnika dovodi u pitanje održivost turizma, od kojeg primorje živi. A kulturološki, naš Mediteran gubi svojstva koja su najvažniji dio turističke ponude”.
To, prema njegovim riječima, usložnjava činjenica da državljani sa prostora bivšeg SSSR-a imaju u vlasništvu preko 19.500 stanova, što znači da su mnogi tu stalno nastanjeni.
U perspektivi, to pretpostavlja da će se oni možda i politički organizovati, kaže Medojević.
Na pitanje kako se Evropa suočava sa ovim problemom, Medojević pojašnjava da je riječ o mnogostruko većim i mnogoljudnijim zemljama na koje najnoviji talas migracija ne ostavlja tako dalekosežne posljedice.
Ovo nije stanje koje će samo od sebe proći, a država je ta koja treba da donese neke strateške odluke, zaključuje Medojević.
Bezbjednosni rizik nije pitanje broja, kaže Miljanić
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić za RSE kaže da je puno ruskih državljana i ranije dolazilo zbog biznisa ili turizma, a u poslednje vrijeme zbog straha od mobilizacije.
Dodaje da je Crna Gora uvijek bila utočište za sve koji traže spas od ratnih dešavanja u svojim državama i podsjeća na period raspada bivše Jugoslavije.
Miljanić ne smatra da veliki broj migranata iz Rusije može značiti i veći bezbjednosni rizik:
“Nekad je samo jedan čovjek veći bezbjednosni rizik nego 40.000 drugih”.
On navodi da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Europolom, službama evropskih zemalja i regiona.
U decembarskom izvještaju Evropske komisije Crnu Goru je upozorena na “bezbjednosne rizike za Uniju” koja se tiče migracija i vizne politike za treće zemlje.
Pitanje vizne liberalizacije
U istom izvještaju je konstatovano da je Crna Gora prethodne dvije godine “odstupila od preporučene politike”, s obzirom da državljanima određenih zemalja, među kojima Rusije i Bjelorusije, nijesu trebale vize za kratkoročan boravak.
Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE kažu da veliki broj ruskih migranata ne može negativno uticati na Šengenski sporazum Crne Gore i EU “jer oni u Crnoj Gori borave shodno propisima i ne koriste vizni režim za tranzit prema državama EU”.
Početkom marta je RSE objavio da EU razmatra ukidanje bezviznog režima za zemlje kandidatkinje koje ne usklade svoju viznu politiku sa Briselom.
“Ovdje se ne radi o nelegalnim migracijama, a Crna Gora se pridržava svih pravila EU u zaštiti njenih interesa, tako da ne bi trebalo biti reperkusija po našu zemlju”, kaže Miljanić.
Do boravka preko osnivanja firme i radne vize
U nekoliko agencija koje se bave posredovanjem u odobrenju boravka za strance kažu da oni za to imaju tri mogućnosti – da taj status dobiju na osnovu osnivanja firme ili zaposlenja, spajanja porodice, te vlasništva nekretnine.
Većina Rusa u Crnoj Gori traži boravak na godinu dana, kažu u agencijama, a da bi ga dobili najčešće osnivaju firme.
Dmitriju iz Moskve (prezime poznato redakciji) je jedna budvanska IT firma, u kojoj je zaposlen, obezbijedila jednogodišnji boravak.
“Papirologija je bila jednostavna, trebalo je osiguranje, dokaz o zaposlenosti i papir iz Rusije da nisam osuđivan, a procedura je trajala dva mjeseca”, kaže Dmitrij za RSE.
Više od polovine stranih firmi osnovali su ruski državljani
Od početka 2022. do kraja marta 2023. godine, stranci su u Crnoj Gori osnovali preko 9.000 privrednih društava, od čega je 56% registrovano na ruske državljane.
Od početka prošle godine do sada Rusi su osnovali oko 5.000 firmi, što je više od pola ukupnog broja inostranih preduzeća.
U Centralnoj banci nemaju podatak koliko ruske firme doprinose ekonomiji Crne Gore, a podaci pokazuju da se najveći broj firmi stranih državljana bavi programiranjem i konsultantskim uslugama.
Kako bez vize boraviti u Crnoj Gori?
Iako je Rusima za duži boravak u Crnoj Gori propisana viza, one im zapravo u praksi nisu neophodne.
Mnogi nakon isteka 30 dana, koliko u zemlji mogu boraviti bez vize, samo na kratko izađu iz Crne Gore, nekada samo toliko da popiju kafu u nekom od prekograničnih gradova.
Nakon povratka, nerijetko istog dana, počinje da im teče novi tridesetodnevni rok bez vize što je za RSE potvrđeno iz Uprave policije :
“Sporazum (sa Rusijom o međusobnim putovanjima) ne propisuje ograničenje u ukupnom boravku na teritoriji Crne Gore u određenom periodu”.
Za godinu utrostručen broj ruskih državljana
Za godinu dana u Crnoj Gori je broj ruskih državljana sa odobrenim boravkom povećan tri puta.
Najveći priliv migranata je na primorju, a prednjače Budva, Bar i Herceg Novi.
Najamnine stanova u tim gradovima drastično su uvećane zbog velikog broja stranaca koji iznajmljuju nekretnine.
Preporučeno
Uz saobraćajne gužve, manjak parkinga, nedovoljno je vrtića i škola, pa u jednoj od budvanskih osnovnih škola planiraju da naredne godine otvore još sedam odjeljenja.
