Video
“On je doživio posljednje veliko i strašno iskušenje od strane crnogorskih vlasti. Crnogorska vlast je svaku svoju krizu rješavala tako što je zavađala narod, da bi na takav način lakše opstajala, a jedino ko je mogao da objedinjuje podijeljeni narod je Crkva oko mitropolita Amfilohija”,rekao je Joanikije na događaju “Veče sjećanja na blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”, organizovanom u okviru Međunarodnog festivala „Srpska utjeha ruskom srcu“ na Pravoslavnom humanitarnom univerzitetu „Sveti Tihon“.
Joanikije je veče posvećeno Amfilohiju iskoristio za širenje propagande o navodnoj torturi kroz koju je Crkva prolazila u prethodne tri decenije.
“Vjerujući narod je odmah iz duše i srca rekao: „Njega nam je Bog poslao!“ A tada jake komunističke strukture u Crnoj Gori su doživjele od mitropolita Amfilohija ogromni strah. Dakle, sve što je rađeno na lažnim osnovama, na lažnim idejama, na nasilju, a toga je bilo mnogo napravljeno u Crnoj Gori, sve je bilo uzdrmano samim dolaskom mitropolita Amfilohija. Naravno, odmah su se organizovale te strukture bivše vlasti da mladom, harizmatičnom arhijereju naprave veliku organizovanu opstrukciju, da ga onemoguće u njegovom radu”, naveo je Joanikije.
Joanikije se osvrnuo i na dešavanja u julu 1991. godine kada je ispred Cetinjskog manastira najprije došlo do verbalnog političko-ideološkog, a potom i fizičkog sukoba, između, dominantno, pristalica LSCG, Saveza reformskih snaga, Crnogorskog federalističkog pokreta, Odbora za obnovu autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, zagovornika državne samostalnosti Crne Gore s jedne strane, i, sa druge strane, velikim dijelom, naoružanih sljedbenika Srpske pravoslavne crkve u CG, njenog mitropolita dr Amfilohija Radovića i zagovornika klero-nacionalističke politike.
Podsjećamo, prvobitno verbalno prepucavanje ispred Cetinjskog manastira suprotstavljenih nacionalnih i političkih grupa, pretvorilo se, potom, u razmjenu kamenicama, te u ozbiljne i opasne fizičke incidente, da bi na kraju došlo i do upotrebe vatrenog oružja od strane pojedinih velikosrpskih ekstremista, koji su pucali i teško ranili nenaoružane Cetinjane, sljedbenike suverene Crne Gore.
Međutim, u Joanikijevoj interpretaciji “jedna organizovana grupa je mitropolitu Amfilohiju napravila veliki problem i izazvala prolivanje krvi pred Cetinjskim manastirom”.
“Počeo je medijski rat protiv njega, optužujući ga da je on došao da posrbi Crnogorce, da vrati Crnu Goru u srednji vijek, da podijeli narod, da zavadi narod… U takvoj situaciji, pored jakih neprijateljski nastrojenih komunističkih struktura, mnogi ljudi bi se deprimirali i ne bi ništa mogli da urade. Međutim, meni izgleda da su svi ti problemi mitropolitu Amfilohiju predstavljali izazov da on punom snagom i punom energijom počne svoje arhipastirsko djelo “,naveo je, između ostalog, Joanikije.
Govoreći o arhipastirskom djelu mitropolita Amfilohija, obnavljanju hramova i sl, Joanikije ne prupušta priliku da i tu pomene “neprijatelje koji su sve sve žešće i žešće djelovali”.
“Recimo, 2005. godine je Mitropolit uz pomoć vojske podigao malu crkvu na visokoj gori Rumiji iznad Bara i to je izazvalo takvu medijsku kampanju protiv njega, da je to bilo nešto nevjerovatno. Bio je običaj da se na to mjesto izlazi na Trojičindan, da se savršava služba prije izlaska Sunca, kao na gori Sinaju, ali ima dosta muslimanskog življa okolo i zbog toga su optužili mitropolita Amfilohija da izaziva međuvjersku i međunacionalnu mržnju. Ta kampanja protiv njega tim povodom je trajala nekoliko nedelja i stvarana je atmosfera linča. Cijelo vrijeme njegove arhipastirske službe, za njegovih trideset godina djelovanja u Crnoj Gori se protiv njega vodio nekada tihi, a nekada otvoreni rat, protiv mitropolita, a time i protiv Crkve” istakao je Joanikije.
Poručio je da je Amfilohije duhovno obnovio cijelu Crnu Goru objedinio je, iako je, ponovo potencira Joanikije, “bilo stalno nekih grupa koje su pravile probleme, posebno u crnogorskim vlastima”.
“I pred kraj svoga života, i time ću da završim, on je doživio posljednje veliko i strašno iskušenje od strane crnogorskih vlasti. Crnogorska vlast je svaku svoju krizu rješavala tako što je zavađala narod, da bi na takav način lakše opstajala, a jedino ko je mogao da objedinjuje podijeljeni narod je Crkva oko mitropolita Amfilohija”, naglasio je Joanikije.
Joanikije tu nije zaustavio već je prethodnu vlast optužio da je targetirala Srpsku prsvoslavnu crkvu kao neprijatelja države “koga treba zbrisati sa lica zemlje”.
“Prosto taj komunistički refleks je proradio kod nove vlasti u Crnoj Gori i na izvjestan način, iako je mirno vrijeme, počelo je gonjenje Crkve. Prestao je skoro svaki iskreni dijalog između vlasti i Crkve i počelo je gonjenje. Vlast je, pod pritiskom upravo, još uvijek predsjednika Crne Gore, Mila Đukanović, donijela zakon da se sva crkvena imovina oduzme i prepiše na državu. Istovremeno je govorila o formiranju crnogorske autokefalne pravoslavne crkve. Cilj je bio da se oduzmu svetinje, i da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i drugim eparhijama u Crnoj Gori, onemogući rad”, kazao je on.
Zatim je dpdap.
“Naravno, vidjela se namjera prvo da se oduzmu crkve, a onda poslije da se one koriste u turističke svrhe i da Mitropolija ne može više te hramove da koristi onako kako to Crkva propisuje. Ideja je bila da se ti hramovi daju toj crkvi koju bi formirala vlast i da se promijeni identitet naroda, da se izbriše njegovo pamćenje. I pošto je bio donešen takav zakon, mi nismo imali kud drugo nego da izađemo na ulicu, što je bilo veoma opasno. Vlast je to mogla da upotrijebi protiv nas, pod izgovorom da smo remetilački faktor, da ugrožavamo stabilnost države, da izazivamo nemire, da ne poštujemo zakone… “, poručio je Joanikije.
Preporučeno
Dodao je da je Amfilohije u najneizvjesnijim momentima vodio narod odlučno i hrabro, te da je sve to rezultiralo “na sljedećim izborima pobjedom nad bivšim crnogorskim režimom”.
