Jovićević: Sa upotrebom suplemenata za jačanje imuniteta treba biti vrlo oprezan

To je u intervjuu za PR Centar kazala specijalista imunologije u Kliničkom centru Crne Gore, Tamara Jovićević, dodajući da su zdrave životne navike ključne za normalno funkcionisanje i imunskog sistema i organizma uopšte.

„Ne možemo imunski sistem da nabildujemo odjednom, kada počne jesen, kada se plašimo respiratornih infekcija. Ključno je da cijeli život posvećujemo razvijanju zdravih navika, koje će da nam pripreme imunski sistem da se u svakom trenutku adekvatno bori sa infekcijama“, kazala je Jovićević.

Kad se govori o zdravim životnim navikama prije svega se misli na zdravu ishranu.

„Adekvatan unos svježeg voća i povrća kao neophodan izvor vitamina i minerala je nezamjenjiv. Ne može se porediti sa bilo kojim suplementima. Tu su, takođe, i druge zdrave namirnice koje nudi naše podneblje, a koje nam mogu obezbijediti adekvatan unos svih nutrijenata koji su potrebni“, pojasnila je Jovićević.

Za dobar imunitet potrebni su i umjerena fizička aktivnost, boravak na suncu prije svega zbog vitamina D, kao i kvalitetan san, koliko je moguće u skladu sa obavezama i okolnostima.

„Teško je reći šta je dovoljno, jer znamo u kakvom vremenu živimo, koliko obaveza imamo, ali koliko god možemo treba da uhvatimo svaki slobodan trenutak makar da hodamo. I umjeren trening je jako koristan, ali ne treba pretjerivati. Ono što možete da uradite je da ne sjedite ispred televizora do dva poslije ponoći, ako ujutru idete na posao. Teško da možemo sve da ispunimo, ali možemo da se potrudimo“, rekla je Jovićević.

Ključno je, kako je rekla Jovićević, apsolutno izbjegavanje štetnih navika, naročito pušenja.

„Zdrave navike se grade cijeli život i od njih ne treba odustajati. Možete da popijete pet kesica vitamina C, ali ako ćete taj dan da popušite dvije kutije cigareta, ništa niste uradili“, istakla je Jovićević.

Tržište je, kako je rekla, zatrpano različitim suplementima i mnogi kroz različite reklame nude „čaroliju“.

„Ne vjerujem u tu magiju. Suplementi nisu pod kontrolom kao lijekovi. Možete da ih nabavljate bez recepta, ne piše koliko i koje neželjene efekte mogu da izazovu, nisu ni jeftini. Mislim da je štetno ući u tu zamku. Što se tiče većine suplementa vrlo sam skeptična prema njihovom dejstvu. Njihova je ponuda ogromna i ne kažem da su apsolutno svi štetni, ali tu treba biti vrlo oprezan“, kazala je Jovićević.

Ono što sigurno ne može da škodi, i u mnogim situacijam se preporučuje, je suplementacija vitaminom C, cinkom i kod deficijentnih osoba vitaminom D.

„Mnoge studije su dokazale koliko su neophodni i značajni vitamini C, D, cink, omega 3 masne kiseline za funkcionisanje imunskog sistema. Ono što u ovoj pandemiji koristimo su stara znanja, ali intenzivnim istraživačkim radom se stiču i nova znanja. Znamo da to sve donosi određeni benefit i u određenim dozama se apsolutno preporučuje. A da li zaista sprečava nastanak infekcije, skraćuje tok bolesti i da li zaista može da spriječi razvoj najtežih formi, studije su još uvijek u toku, vrijeme prekratko, uzorak mali da bi se mogli donijeti bilo kakvi konkretni zaključci“, objasnila je Jovićević.

Vitamin C, kako je rekla, ima brojne korisne efekte na funkcionisanje ćelija imunskog sistema, a ujedno je moćan antioksidant i doprinosi smanjenju prekomjernih inflamatornih reakcija koje u nekontrolisanim uslovima dovode do oštećenja sopstvenih tkiva i organa, što je primjećeno kao jedan od mehanizama koji mogu da dovedu do lošeg ishoda kod Covid pacijenata.

Postoje i naznake da preventivna upotreba vitamina C može da smanji učestalost određenih respiratornih infekcija kod ljudi koji su tome skloni.

„Ali jasan, konkretan dokaz, koji medicina zahtjeva da biste dali definitivan zaključak, ne postoji. Ono što je sigurno je da vitamin C ne može da škodi. Sve što je višak ćete da izlučite urinom. Naravno, ni tu ne trebe pretjerivati, jer se može pojaviti dijareja, mučnina, a kod izražene zloupotrebe i teže posljedice, na nivou bubrega prije svega“, rekla je Jovićević.

Boravak na suncu je ključan za stvaranje vitamina D, a manje količine obezbjeđuju se kroz hranu.

„Uvijek možete da izmjerite nivo vitamina D biohemijskim analizama i postoje jasno definisane vrijednosti koje vas svrstavaju u grupu onih koji imaju normalan nivo vitamina D, onih koji su deficijentni ili onih koji su insuficijentni. I prema tome se dozira vitamin D“, rekla je Jovićević.

Kod preventivne upotrebe vitamina D, kod osoba koje nisu deficijentne, kako je kazala, treba biti oprezan pri doziranju, zbog mogućeg predoziranja koje ima ozbiljne posljedice.

„Preporučena dnevna doza vitamina D za odrasle osobe je od 600-800 IU dnevno, ali smatra se da je bezbjedna do 2000 IU dnevno i u suštini se preporučuje u zimskim mjesecima, kada smo manje izloženi suncu“, kazala je Jovićević.

Dokazano je, kako je dodala, da upotreba vitamina D kod deficijentnih osoba apsolutno pomaže u poboljšanju imunskog odgovora.

Značajan je za poboljšanje funkcije ćelija urođenog imuniteta u odbrani od mikroorganizama, kao i specifičnog imuniteta u smislu imunomodulacije / tolerancije, zbog čega je njegov deficit povezan za pojavom određenih autoimunskih bolesti.

„Ne postoje definitivni dokazi da dodatna upotreba vitamina D kod zdravih osoba koje već imaju normalan nivo ovog vitamina, doprinosi manjoj vjerovatnoći za pojavu infekcije ili efikasnijem načinu borbe, ali studije potvrđuju da kod deficijentnih osoba može da doprinese sprečavanju respiratornih infekcija. Što se tiče pacijenata oboljelih od koronavirusa, potreba organizma za vitaminom C u takvim infekcijama je povećana, s obzirom na intenzivan inflamatorni odgovor i povećan metabolizam, te se apsolutno opravdano u terapiji pacijenata oboljelih od koronavirusa daju u većim dozama i vitamin C i vitamin D, naročito kada znamo koliki su benefiti i koliko povoljno utiču na imuno regulaciju“, objasnila je Jovićević.

Kada je o djeci riječi, najvažnije ih je naučiti zdravim navikama, a kod zdrave djece preventivna upotreba vitamina C nije neophodna, ali i ne škodi.

Što se maski tiče jako je bitno da ih nosimo, jer se tako smanjuje mogućnost infekcije, ali svakako ih treba skidati kada nije neophodno da ih nosimo.

„Ako radite sami u kancelariji, naravno da ćete da skinete masku, da udahnete vazduh, otvorite prozor. Ali inače, nošenje maski je neophodno. Moramo ozbiljno da shvatimo preporuke, da se svi malo strpimo, da budemo odgovorni prema sebi i drugima, jer ćemo time ublažiti tok epidemije i lakše ćemo se sa time nositi. A ona će da potraje, ali neće trajati cijeli život“, poručila je Jovićević.