Za građane koji žive od socijalnih davanja i nekoliko eura mjesečno može biti značajno. Međutim, kada rastu cijene hrane, stanovanja, struje i drugih osnovnih troškova, postavlja se pitanje da li nominalno povećanje zaista znači i bolji životni standard.

Upravo zbog toga način na koji država usklađuje socijalna davanja postaje važan pokazatelj koliko sistem socijalne zaštite štiti najugroženije.

U Crnoj Gori je posljednje usklađivanje materijalnih davanja korisnicima donijelo povećanje osnovnog iznosa za pojedinca sa 99,97 na 101,32 eura, odnosno za 1,35 eura.

To nije jedina korekcija u ovoj godini. U januaru je osnovni iznos povećan sa 98,44 na 99,97 eura, odnosno za 1,53 eura. Kada se saberu dvije korekcije, korisnik osnovnog materijalnog obezbjeđenja u Crnoj Gori tokom 2026. dobio je ukupno 2,88 eura više mjesečno.

Istovremeno, u državama regiona mogu se pronaći modeli sa znatno većim povećanjima, ali i sistemi u kojima je rast socijalnih davanja direktnije povezan sa rastom troškova života.

SLOVENIJA – SOCIJALNA PRAVA PRATE INFLACIJU

Najzanimljiviji primjer je Slovenija, gdje je usklađivanje socijalnih transfera povezano sa inflacijom.

Ministarstvo rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Republike Slovenije objavilo je da su od 1. marta 2026. transferi pojedincima i domaćinstvima usklađeni sa rastom cijena. Usklađivanje je iznosilo 2,7 odsto.

Ono nije obuhvatilo samo jednu vrstu pomoći. Za isti procenat povećane su granice prihoda za ostvarivanje pojedinih prava iz javnih sredstava, dječji dodaci, državne stipendije, određene naknade za osobe sa invaliditetom, kao i dodatak za pomoć i njegu.

Kod novčane socijalne pomoći mehanizam je još značajniji.

Osnovni iznos minimalnog dohotka, koji predstavlja osnov za obračun više socijalnih prava, povećan je sa 494,09 na 507,43 eura. Novi iznos primjenjuje se od aprila 2026. godine.

Za samca koji ispunjava zakonske uslove, 507,43 eura predstavlja osnovni iznos za obračun novčane socijalne pomoći. Kod određenih kategorija radno aktivnih korisnika iznos može biti i veći zbog dodatka za radnu aktivnost – do 639,36 eura za osobu koja radi između 60 i 128 sati mjesečno, odnosno do 766,22 eura za osobu koja radi više od 128 sati mjesečno.

Slovenija ima i vanrednu novčanu socijalnu pomoć, zaštitni dodatak, pogrebninu i posmrtninu.

Nakon ovogodišnjeg usklađivanja, pogrebnina iznosi 1.014,86 eura, dok posmrtnina iznosi 507,43 eura. Za samca maksimalni godišnji iznos vanredne novčane socijalne pomoći može dostići 2.537,15 eura, pod uslovima propisanim sistemom.

VIŠE OD 20 ODSTO ZA ČETIRI GODINE

Posebno je ilustrativno kretanje osnovnog iznosa minimalnog dohotka u Sloveniji.

Prema podacima slovenačkog Ministarstva rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti, osnovni iznos se kretao od oko 421,89 eura u 2022. godini, preko 465,34 eura u 2023. i 484,88 eura u 2024, do 494,09 eura u 2025. godini.

Od 2026. godine iznosi 507,43 eura.

To znači da je za četiri godine osnovni iznos minimalnog dohotka povećan za oko 85,5 eura, odnosno više od 20 odsto.

Za razumijevanje slovenačkog sistema važan je i podatak Instituta za makroekonomske analize i razvoj Slovenije (IMAD), državne institucije koja prati ekonomska kretanja. IMAD je naveo da je godišnja inflacija krajem 2025. iznosila oko 2,7 odsto, što je i procenat korišćen za redovno usklađivanje transfera.

Drugim riječima, Slovenija pokušava da napravi direktnu vezu između onoga koliko su poskupjeli životni troškovi i onoga koliko će se promijeniti vrijednost socijalnih prava.

To ne znači da slovenačka socijalna pomoć automatski pokriva sve troškove života niti da su korisnici zaštićeni od siromaštva. Ipak, znači da postoji jasan mehanizam kojim se nominalni iznosi prilagođavaju promjeni cijena.

Upravo tu je najveća razlika u odnosu na Crnu Goru.

HRVATSKA 10 EURA VIŠE ZA OSNOVICU

U Hrvatskoj je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo da je osnovica za obračun zagarantovane minimalne naknade u 2026. godini povećana sa 160 na 170 eura.

To je povećanje od 10 eura ili 6,25 odsto.

Istovremeno je osnovica za druge naknade u sistemu socijalne zaštite povećana sa 75 na 80 eura, odnosno za 6,67 odsto.

Povećane su i naknade roditeljima njegovateljima. Zavisno od kategorije, iznosi su sa 750 povećani na 800 eura, sa 900 na 960 eura, odnosno sa 1.125 na 1.200 eura.

Hrvatsko ministarstvo navodi i cilj da osnovica za zagarantovanu minimalnu naknadu do kraja mandata dostigne 200 eura.

I to je razlika u odnosu na Crnu Goru, gdje je posljednja korekcija osnovnog materijalnog obezbjeđenja donijela svega 1,35 eura više.

SRBIJA – DVA USKLAĐIVANJA GODIŠNJE

U Srbiji je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja od aprila 2026. povećalo osnovicu za utvrđivanje novčane socijalne pomoći sa 12.266 na 12.536 dinara – što je oko 106,81 eura po trenutnom kursu.

To je povećanje od 270 dinara (2,3 eura), odnosno oko 2,2 odsto.

Novčana socijalna pomoć u Srbiji usklađuje se dva puta godišnje, 1. aprila i 1. oktobra, u skladu sa kretanjem potrošačkih cijena.

Dakle, i Srbija ima mehanizam kojim se vrijednost socijalne pomoći nastoji prilagoditi promjenama troškova života.

BOSNA I HERCEGOVINA – DVOCIFRENO POVEĆANJE POJEDINIH NAKNADA

U Federaciji BiH razlika je još izraženija kod određenih kategorija.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je da je prvo usklađivanje naknada za osobe sa invaliditetom i civilne žrtve rata u 2026. godini iznosilo 11,2 odsto.

Prema najavama tog ministarstva, ukupno povećanje ovih naknada tokom 2026. godine moglo bi dostići oko 17 odsto.

Ovdje je, međutim, važno naglasiti da se ne radi o opštoj novčanoj socijalnoj pomoći, već o naknadama za osobe sa invaliditetom i civilne žrtve rata. Zbog razlika u sistemima socijalne zaštite, ove iznose nije moguće direktno porediti sa crnogorskim MOP-om.

Ipak, oni pokazuju koliko se različite kategorije socijalnih davanja mogu povećati kada država napravi veće korekcije.

CRNA GORA I SKROMNIH 1,35 EURA U POSLJEDNJEM USKLAĐIVANJU

U poređenju sa ovim primjerima, posljednje povećanje u Crnoj Gori djeluje skromno.

Osnovni iznos materijalnog obezbjeđenja pojedinca povećan je za 1,35 eura. U januaru je prethodno povećanje iznosilo 1,53 eura. Ukupno, tokom 2026. godine osnovni iznos povećan je za 2,88 eura mjesečno.

MIZERNO uvećanje socijalnih primanja: Za povišicu mogu kupiti veknu i po hljeba

Pitanje, međutim, nije samo koliko je novca dodato, već šta to povećanje stvarno znači za korisnike. Ako cijene rastu brže od socijalnih davanja, veći iznos na papiru ne znači nužno i veću kupovnu moć.

Upravo zato slovenački model otvara pitanje da li bi i u Crnoj Gori socijalna davanja trebalo vezati za rast troškova života, kako bi se izbjeglo da njihova vrijednost vremenom opada.