Video
Definicija siromaštva je nedostatak osnovnih uslova za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma. Koliko ima onih koji u Crnoj Gori žive u apsulutnom siromaštvu nije poznato na današnji Međunarodni dan borbe protiv siromaštva jer Zavod za statistiku od 2013. nije obavljao analize siromaštva u Crnoj Gori, pišu “Vijesti”.
Prema podacima iz te godine linija siromaštva po odrasloj osobi iznosila je 186 eura, odnosno za one sa prihodima ispod ove cifre smatra se da žive u apsulutnom siromaštvu. Tada je saopšteno da u siromaštvu u Crnoj Gori živi 8,6 odsto stanovnika ili oko 53 hiljade.
Prema podacima Fonda PIO 29,5 hiljada penzionera prima manje od 180 eura, a 4,5 hiljada i manje od 100 eura. Crna Gora ima i 22 hiljade korisnika socijalne pomoći kao i 46 hiljada nezaposlenih, ali između ove dvije grupe može biti međusobnog poklapanja. Prema posljednjim podacima Poreske uprave 12 hiljada zaposlenih je osigurano na minimalnu zaradu od 193 eura.
Bivši radnik „Radoja Dakića“ Milan Filipović (60) živi kao samac veoma teško u selu Košić i jedina mjesečna naknada koju prima od 2006. godine je naknada od 77 eura, za nezaposlene sa Biroa rada.
„Bio sam VK metalobrusač. Proizvodio sam u ‘Dakiću’ zupčanike i uz solidne plate solidno smo živjeli. Danas jedva preživljavam uz malo bašte. Imam zemlje, ali ne i uslova za rad. Ne plaćam ni vodu, ni struju, niti imam odakle. Za sve dugujem”, priča za “Vijesti” Filipović koji je u fabrici radio 26 godina.
Njegov kolega Ilija Bmović (62) radio je skoro 30 godina kao VK kalilac u bivšoj fabrici mašina za koju kaže da je bila „sirotinjska majka za sve u Cmoj Gori kojima smo davali”.
„Imao sam donedavno mjesečnu naknadu sa Biroa u iznosu 126 eura, a već tri mjeseca primam penziju od 165 eura. Radili smo rado i u trećoj smjeni sve dok nam ova nesrećna država nije iskopala fabriku”, istakao je Brnović.
Od 90-ih godina prošlog vijeka, koliko traje aktuelna vlast, Brnović dodaje da je zbog djece bio primora da se bori i putuje po Turskoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj, radi trgovine, kako bi sačuvao porodicu.
„Srećom sam sačuvao porodicu. Ni sad ne bih žurio sa odlaskom u penziju, ali sam morao da bih se osigurao i imao mogućnost da kupim zimnicu i osiguranje za slučaj smrti da familiju ne izlažem tim troškovima. Imam osmoro unučadi, ali nemam uslova ni po čokoladu da im kupim. Sin mi je sa sprata kuće sproveo vodu i struju, koju on plaća, jer ja uslova za to nemam”, objasnio je Brnović.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je Svjetski dan borbe protiv siromaštva 1993. godine, a u 2015. je usvojena agenda da je okončanje siromaštva svuda i u svim oblicima prvi cilj održivog razvoja.
Iz Banke hrane podsjećaju da Vlada Crne Gore ni dvije godine nakon usvajanja tih ciljeva nije usvojila nacionalne ciljeve održivog razvoja.
“Socijalna uključenost srž je svakog društva. Društvo koje ne uspijeva suzbiti siromaštvo, niti poboljšati uslove života izloženo je nestabilnosti”, kazala je predsjednica Bane hrane za Crnu Goru Marina Medojević.
Preporučeno
Ona je kazala da zvaničnih podataka za 2014, 2015. i 2016. nema, jer je iz Monstata obrazloženo da prelaze na evropsku metologiju računanja siromaštva, te da podatke za ove godine očekujemo uskoro.
