Video
Viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović rekla je da su brojni problemi dodatno naglašeni tokom pandemije, ali i hroničnom zapuštenošću ovog sistema, na koji donosioci odluka kontinuirano gledaju samo kao na resurs preko kojeg jačaju svoje partijske i ideološke strukture.
“Nastavnici rade u teškim infrastrukturnim uslovima, a mnoge škole broje duplo više učenika od smještajnih kapaciteta ustanove, pri čemu su neki od objekata zapušteni, a u samim školama često nedostaju alati, oprema i sala za adekvatno sprovođenje nastave. Niske zarade i nesigurni radni angažmani oslabili su i motivisanost nastavničkog kadra, a mladi ovu profesiju ne vide kao atraktivnu, zbog čega imamo brojna deficitarna radna mjesta, poput onih koje bi trebalo da pokrivaju nastavnici iz fizike, matematike i stranih jezika. Nijesu dobro adresirani ni izazovi obezbjeđivanja uslova za učenike migrante, jer Ministarstvo prosvjete još nije izradilo smjernice i pravilnike za uključivanja djece sa ratnih područija u naš obrazovni sistem, iako je ogroman i rastući broj te djece”, rekla je Kaluđerović
Iako se u obrazovanje ulažu ogromna sredstva to, prema njenim riječima, nema svoj izraz u suštinskom unaprijeđenju ovog sistema.
“Izvještaj Državne revizorske institucije za Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu dobio je duplo negativno mišljenje, zbog čega je CGO predao krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv tadašnjeg rukovodstva ovog Ministarstva i SDT je započeo procesne radnje po toj prijavi. Značajan rast sredstava koja se opredjeljuju za privatne vjerske ustanove, pored tekućih i ogromnih potreba javnog obrazovnog sistema, poput recimo činjenice da neke škole nemaju ni bazičnih sredstava za rad (mazut za grijanje) ukazuje na dalje prioritiziranje partikularnih interesa na štetu javnog interesa”, kazala je Kaluđerović.
Pandemija koronavirusa je produbila postojeće probleme, ali i diskriminaciju u obrazovnom sistemu, na što ukazuje i izvještaj UNICEF-a.
“Učenje na daljinu/online je uticalo na gubitak radnih navika i motivacije za učenjem, ali i na vezane frustracije kod učenika i nastavnika koji su u posljednje tri godine na izmaku snaga zbog stalne dostupnosti i „brisanja“ radnog vremena. Postignuća učenika su sve slabija, što potvrđuju rezultati PISA testiranja, iako se to pokušava prekriti hiperprodukcijom nekada prestižnih a sada već devalviranih diploma „Luča“. Jedina pozitivna stvar koja je obilježila proteklu godinu u ovoj oblasti odnosi se na činjenica da je krajem decembra 2022. godine Skupština usvojila izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Konačno, nakon 12 godina, tim izmjenama i dopunama ministar prosvjete nema više nadležnost izbora direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, te će direktore koji organizuju rad u školi i od kojih zavisi sistem sada birati školski odbori. Međutim, CGO ukazuje da bi tome trebalo prethoditi i preispitivanje osnovanosti članstva u pojedinim školskim odborima2, ocijenila je Kaluđerović.
Preporučeno
Međunarodni dan obrazovanja, ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija 2018. godine, obilježava se 24. januara globalno.
