Video
Pravnik i analitičar Boris Marić za RTCG kazao je da pozdravlja izmjene Krivičnog zakonika, ali da to samo po sebi ne znači mnogo ako nema primjene.
Što se tiče odredbe o pooštrenom kažnjavanju funkcionera za nezakonito bogaćenje, Marić kaže da je važno da ona oživi i da se vidi njena primjena.
“Moramo vidjeti punu izvedenost te norme, u smislu tačno taksativno navedenih situacija: kada će se pokretati postupak, na koji način, i da se omogući kroz primjenu te norme jedinstvena primjena, znači širok zahvat na javne funkcionere. Jer ovdje će biti suština primjena te norme. Dobro je, pozitivno je da je ona ugledala svjetlo dana, ili će ugledati, jer će biti usvojena, nadam se. Ali primjena je strašno važna, da ona zaživi, da ona pošalje poruku. Manje mi je bitno kolike su kazne, treba da dođemo do pravosnažnih presuda. To je suština”, kazao je Marić.
Što se tiče uvođenja krivičnog djela teški govor mržnje, Marić naglašava da se mora naći sredina između slobode govora i širenja mržnje, i da će to biti složen zadatak.
“Govor mržnje je nešto što je prisutno i previše u našem društvu. To artikuliše nasilje, diskriminaciju, mržnju, i svega smo toga svjesni. Međutim, mora se naći jasna granica između onoga što će biti krivično-pravno sankcionisano i onoga što je sloboda govora, odnosno da to nigdje ne uđe u narušavanje slobode govora i izražavanja”, rekao je Marić.
Kako je rekao, biće vrlo izazovno da ta norma bude koncipirana na način da se u njoj vidi jasna distinkcija, jasna granica koja razdvaja ono što je stvarno u domenu ispitivanja da li postoji krivično-pravna odgovornost.
“I pune zaštite konvencijskih prava vezano za slobodu govora”, objašnjava pravnik i analitičar.
Izmjene Krivičnog zakonika podrazumijevaju i to da krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela seksualnog zlostavljanja djeteta, a rodno motivisano ubistvo ulazi u najteži oblik ubistva.
Izmjenama se proširuje i pojam poslova od javnog značaja.
Preporučeno
Njime bi bili obuhvaćeni poslovi u javnoj službi, pravosuđu, javnom informisanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj i dječijoj zaštiti, kao i pružanje pravne pomoći pred sudovima i drugim državnim organima.
