– Smatramo da su dvostruki aršini u radu nadležnih institucija nedopustivi i da ovakvo postupanje narušava povjerenje građana u pravosudni sistem u Bijelom Polju – saopštio je Portalu ETV predsjednik OO SPP Bijelo Polje Admir Camić.

Kljajevićeve poruke

Pravni tim SPP-a, kako je kazao, nastaviće da preduzima sve zakonske korake kako bi se obezbijedila pravičnost i jednak tretman za sve građane, uključujući i obraćanje Specijalnom državnom tužilaštvu, a ukoliko bude potrebno, i međunarodnim pravosudnim instancama.

– Nećemo tolerisati nepravdu i insistiraćemo na odgovornosti svih nadležnih – zaključio je Camić.

Bjelopoljski odbor SPP podnio je u novembru prošle godine krivičnu prijavu protiv Kljajevića zbog poruka mržnje prema muslimanskom/bošnjačkom stanovništvu, sa protesta organizovanog nakon ubistva sestre i brata Milanke i Jovana Madžgalja, koje je, u njihovoj kući, u selu Sokolac u Vraneškoj dolini, ubio Bjelopoljac Alija Balijagić, 25. oktobra i pobjegao. Vranešani su 18. novembra organizovali protest zbog neprofesionalne reakcije policije i neuspješne potrage za Balijagićem, koji je poslije skoro mjesec uhapšen u Srbiji.

Sa tog protesta Kljajević je, pored ostalog, zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvoljena gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju, povezujući zločin u Sokolcu sa „islamskim fundamentalizmom“.

– Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog fundamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on, pored ostalog, tada.

Bjelopoljsko više tužilaštvo, međutim, u njegovim riječima nije prepoznalo elemente krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i porlsije tri mjeseca, 14. februara krivična prijava SPP je odbačena.

– Zatečeni smo. Znači, dozvoljeno je da neko govori što hoće i da ne bude kažnjen. To je sramno i pogubno. Nije ovo prvi slučaj da bjelopoljsko tužilaštvo odbija naše krivične prijave. Ali, nećemo dozvoliti da na ovome ostane. Podnijećemo privatnu prijavu protiv Kljajevića, kao i pritužbu protiv postupajućeg tužioca. Sramno je da institucije Države Crne Gore barem nijesu tražile od Kljajevića da se javno izvini i makar ga novčano kaznili – kazao je tada Camić za Portal ETV.

Na saslušanju u policiji, kako smo ranije pisali, Kljajević se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti.

Napadi iz mržnje

U pritužbi koju je SPP predala Vrhovnom tužilaštvu, u koju je Portal ETV imao uvid, ističu da je stav bjelopoljskog tužilaštva da se u radnjama Kljajevića ne stiču elementi krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, niti drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, neodrživ i preuranjen.

– Ono što propušta da uoči nižestepeni tužilac je to da Kljejević Petar nigdje ne govori u svoje ime, već govori u množini, odnosno govori „mi smo osjetili islamski fundamentalizam“, „borili se protiv njega“, da je „prekipjelo“, „tražimo da se skine načelnik državne bezbjednosti za sjever Crne Gore“, „ko je dozvolio muslimanima da klanjaju na Badnje veče u centru Bijelog Polja“, „mi smo digli glas srpsko udruženje borbu protiv islamskog fundamentalizma“, da bi na kraju na pitanje lica koje ga snima naveo: „Ovo je opomena, ovo je opomena samo i vlastima i svima da islamski fundamentalizam ne može da prođe“ – piše u pritužbi.

U SPP su kategorični da Kljajević nije „govorio samo u svoje ime, već u ime više drugih, neimenovanih lica, da je svojim izjavama podgrijavao nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost“.

– Konačno, tražimo da se pritužba uvaži i pokrene krivični postupak protiv prijavljenog za krivično djelo za koje je prijavljen – zaključuje se u pritužbi.

Ukazali smo i ranije da slučaj govora mržnje Bjelopoljca Petra Kljajevića nije jedini predmet u kojem crnogorsko tužilaštvo pokazuje nespremnost da hitno i adekvatno reaguje.

Najupečatljiviji primjer neshvatljivog postupanja tužilaštva je napad na regionalno poznatu građansku i mirovnu aktivistkinju iz Pljevalja Sabinu Talović, u novembru 2021, kada je tužilaštvo tek pod pritiscima NVO Akcija za ljudska prava reagovalo i optužilo Pljevljaka Zorislava Lekovića za napad iz mržnje – odnosno za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Leković, samozvani propagator četništva, fizički je nasrnuo na Talović u centru grada i počeo da je davi, a u pomoć joj je pritekao sugrađanin Belis Pojatić. U blizini se zatekao i policajac koji je odmah intervenisao, a tužilaštvo je tada ovaj slučaj kvalifikovalo kao napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti?!

Tek nakon oštre reakcije čelnice HRA Tee Gorjanc Prelević Vrhovno državno tužilaštvo tada je naložilo Višem tužilaštvu u Bijelom Polju da se izjasni da li u

slučaju napada na Sabinu Talović i Belisa Pojatića ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Da bjelopoljski pravosudni organi nijesu voljni da adekvatno postupaju u predmetima govora mržnje pokazao je i slučaj dvojice Pljevljaka – oca i sina Nurije i Emira Pilava. Sudija Višeg suda u Bijelom Polju dva puta je izrekao oslobađajuću presudu Goranu Kneževiću, sugrađaninu Pilava, kojem se sudilo za govor mržnje. Na kraju je Apelacioni sud, u aprilu prošle godine presudio i osudio Kneževića na osam mjeseci zatvora.

Knežević je sa sinom i sinovcem 31. avgusta 2020. godine, slaveći pobjedu kleronacionalističkih, proruskih političkih snaga na parlamentarnim izborima dan ranije, u jednoj kafani fizički nasrnuo na Pilave uz prijetnju: „Selićete se, neće vas više biti ovdje“.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva Portalu ETV saopšteno je krajem februara, odgovarajući upravo na pitanje o postupanju bjelopoljskog tužilaštva u slučaju Petra Kljajevića, da vrhovni tužilac Milorad Marković priprema obavezujuće uputstvo za hitno postupanje u predmetima koji se odnose na slučajeve govora mržnje.