Video
Ukoliko rukovodilac institucije ili ustanove ne dostavi na vrijeme izjašnjenje o preporukama zaštitnika ljudskih prava i sloboda, prema novom nacrtu zakona Ombudsmanu kažnjavaće se novčano od 500 do 2000 eura.
Svrha izrade novog zakona je da se uz uvažavanje parijskih principa i rezolucije Generalne skupštine UN-a, instituciji zaštitnika obezbjedi status A, u cilju njene veće nezavisnosti i efikasnosti.
“Vrlo često se dešava da, bude ćutanje od nadležnog državnog organa, pa mi onda ne znamo da li je razlog tome zato što preporuku nije moguće izvršiti ili zato što organ jednostavno neće da izvrši. Prema tome, ovo je u stvari način da se dobije informacija od organa, od adresata preporuke, o tome šta je uradio sa preporukom, odnosno kakav je njegov stav o datoj preporuci”, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.
U Građanskoj alijansi pozdravljaju proširenje institucionalne autonomije i jačanje kapaciteta službe zaštitnika.
“Građanska alijansa posebno pozdravlja jasno i precizno normiranje nadležnosti, ovlašćenja i načina rada zaštitnika. Usklađenost zakona sa međunarodnim standardima i obavezama Crne Gore iz oblasti ljudskih prava, onda jačanje preventivnih mehanizama posebno o vlasti torture, prava djece, zaštite lica sa invaliditetom i diskriminacije. Novi zakon suštinski predstavlja kvalitetan korak ka unapređenju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori”, rekla je članica radne grupe Milena Ćeranić.
I u Savezu slijepih Crne Gore saglasni su da je novi zakon korak ka efikasnijoj zaštiti ljudskih prava.
“Zaštitnik je u mnogo situacija davao veoma kvalitetne preporuke koje nažalost institucije nijesu ispoštovale i nijesu izvještavale institucije zaštite ljudskih prava i sloboda o realizaciji preporuka, tako da uvođenje sankcija i kaznenih odredbi za nepoštovanje preporuka, odnosno nedostavljanje izvještaja o sprovedenim preporukama koje je predložio Ombudsman je veliki napredak u zaštiti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori”, rekao je Goran Macanović.
Preporučeno
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava ukazuju da do sadašnja sudska praksa ukazuje da preporuke Ombudsmana u mnogome doprinose konačnoj odluci sudova u cilju zaštite ljudskih prava.
