Video
To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.
Taj dokument je, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Iz udruženja Roditelji su kazali da je analiza pravosnažnih presuda obuhvatila ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
“Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu”, rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
“Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti”, istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
“U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude – 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta”, neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci – nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.
“Psihosocijalna podrška se nerijetko pruža sporadično i u ograničenom obimu, a uočen je i nedostatak standardizovanih međuinstitucionalnih protokola, kao i nedovoljna koordinacija između ključnih aktera. Sve navedeno ukazuje na potrebu za jačanjem institucionalne odgovornosti, međusektorske saradnje i primjene pristupa koji je u potpunosti usmjeren na zaštitu prava i interesa djeteta”, navedeno je u studiji.
Na osnovu tog dokumenta, ali i šire analize, kako je navela Mićanović, može se zaključiti da se saslušanje maloljetnih oštećenih u značajnom broju predmeta često ne vrši na propisan način – samo jednom, u prostoriji posebno opremljenoj za audiovizuelno snimanje, od strane tužioca i sudije istog pola, uz prisustvo njegovog zakonskog zastupnika i stručnog lica.
Jedan od ključnih nalaza studije ukazuje i na načelo hitnosti postupanja u predmetima u kojima su maloljetnici/maloljetnice oštećena lica potrebno je dosljednije primjenjivati.
„Pohvalno je što je u sva tri slučaja obuhvaćena ovom studijom javnost bila isključena sa glavnog pretresa. Ova praksa ukazuje na postojanje senzibiliteta unutar crnogorskog pravosuđa za posebno ranjiv položaj maloljetnih žrtava krivičnih djela protiv polne slobode“, istakla je Mićanović.
Prema njenim riječima, jedan od ključnih nalaza studije je i da je potrebno da se u praksi poštuje standard Lanzarot konvencije, kako bi se maloljetnim žrtvama omogućilo da pravovremeno preduzmu zaštitne mjere i izbjegnu dodatnu viktimizaciju u vezi sa puštanjem lica koje je krivično gonjeno ili osuđeno na slobodu.
„Zabrinjava činjenica da roditelji maloljetnih žrtava često ostaju bez osnovnih informacija o tome šta mogu očekivati od postupka, koja prava imaju i koje službe im stoje na raspolaganju”, navela je, između ostalog, Mićanović.
Okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete” prisustvovali su predstavnici ministarstava, tužilaštava, sudova, centara za socijalni rad, međunarodnih i nevladinih organizacija. Preporuke, proistekle iz analize i studije slučaja, kao i sa okruglog stola, biće naknadno upućene svim nadležnim institucijama.
Preporučeno
Projekat “Glas za bezbjedno dijete”, udruženje Roditelji sprovodi uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Reasearch and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
