Video
Stručnjak za oblast telekomunikacije sa Elektrotehničkog fakulteta, prof. dr Enis Kočan za Pobjedu govori o uticajima, mogućnostima i značaju koje ova napredna tehnologija ima.
– Ne postoji nikakva mogućnost dovođenja u vezu 5G mreža, kao ni bilo kojih drugih bežičnih komunikacionih tehnologija, sa pojavom i širenjem virusa. Nesuvislost ovakvih tvrdnji može provjeriti bilo ko, jednostavno upoređujući broj zaraženih ljudi u pojedinim zemljama koje nijesu implementirale 5G mreže (npr. Brazil ili Iran) sa zemljama koje imaju jako mali broj zaraženih stanovnika, a koje su već počele sa komercijalnim korišćenjem 5G mreža (npr. Južna Koreja, Australija ili Tajland). Nauka i struka su već dale toliko objašnjenja da je nepotrebno trošiti riječi na još jednu teoriju zavjere, koja je naišla na plodno tlo zbog globalne krize nastale usljed pandemije izazvane kovid-19 virusom.
Šta je 5G mreža? Što je čini posebnom u odnosu na 4G ili 3G?
5G predstavlja oznaku za novu, petu generaciju mobilnih javnih komunikacionih mreža, koja će omogućiti čitavu lepezu novih servisa u odnosu na aktuelne 4G mreže, zahvaljujući značajno većim brzinama prenosa podataka, manjem kašnjenju u prenosu podataka, većoj energetskoj efikasnosti i većoj pouzdanosti.
Tako npr. u poređenju sa aktuelnim 4G mrežama, 5G mreže će ostvarivati: 20 puta veće maksimalne brzine prenosa podataka prema korisniku (do 20Gb/s), što će npr. omogućiti nesmetano online pregledanje UHD filmova rezolucije 4K ili 8K; 100 puta veći kapacitet mreže; 100 puta veću energetsku efikasnost mreže, 10 puta veći broj korisnika koji može da se opsluži u nekoj oblasti; 10 puta manje kašnjenje nego kod 4G mreža (reda 1ms za pojedine servise).
Šta ona može da donese čovječanstvu u odnosu na postojeće bežične tehnologije?
Zahvaljujući ovakvim karakteristikama, 5G mreža će činiti glavnu infrastrukturu za podršku digitalnoj transformaciji i za nju je karakteristično da će to biti prva generacija mobilnih komunikacinih mreža koja će imati veći uticaj na industriju, poslovanje i kompletnu ekonomiju, nego na pojedinačne krajnje korisnike. U tom smislu, neke od ključnih servisa koje će omogućiti 5G čine: kontrola industrijskih procesa (Industrija 4.0), pametne elektroenergetske mreže, pametna poljoprivreda, pametni transport itd.
Međutim, 5G će svakako uticati i na poboljšanje kvaliteta našeg svakodnevnog života kroz čitav skup različitih servisa kao što su: pametne kuće, pametne zgrade, elektronsko zdravstvo, komunikacija među vozilima i autonomna vozila, pametni gradovi, virtuelna realnost, izmijenjena realnost i dr.
Kakav uticaj ima na okolinu? Na živa bića i ljudski organizam? Kakve su te njene frekvencije, talasi i zračenja? Praktično poređenje bi dobro došlo sa nečim dobro poznatim…
Iako svi mi već godinama koristimo različite bežične komunikacione tehnologije (2G, 3G, 4G, WiFi, bluetooth), percepcija ljudi o uticaju elektromagnetnih (EM) emisija se mijenja u poslJednje vrijeme, uz prenaglašenu bojazan od eventualnog štetnog uticaja 5G mreža. Zato je neophodno pojašnjenje o tome koji frekvencijski opsezi će se koristiti u 5G mrežama i kakav je njihov uticaj na zdravlje ljudi.
Svi frekvencijski opsezi koji će se koristiti u 5G mrežama su svrstani u dvije grupe: frekvencijski opsezi 1 (FR 1) od 410 MHz do 7,125 GHz i frekvencijski opsezi 2 (FR 2), od 24,25 GHz do 52,6 GHz, koji se iznačavaju kao opsezi milimetarskih talasa. U Evropi je primjena 5G mreža počela korišćenjem frekvencijskih opsega oko centralnih učestanosti od 700 MHz i 3,7 GHz, dakle opsega bliskih do sada korišćenim opsezima u postojećim generacijama mobilnih komunikacionih sistema, a od opsega tzv. milimetarskih talasa, u planu je da se prvo počne sa primjenom opsega oko učestanosti od 26 GHz. Radi poređenja, mobilne mreže druge (2G), treće (3G) i četvrte generacije (4G) u Crnoj Gori uglavnom koriste opsege oko učestalosti od 900 MHz, 1,8 GHz i 2,1 GHz, WiFi mreže koje koristimo funkcionišu na opsezima oko 2,4 GHz i 5 GHz, a postoji i WiFi standard za mreže koje funkcionišu na opsezima oko 60 GHz.
Odmah treba napomenuti da sva EM zračenja koja pripadaju radiokomunikacionim opsezima (100 kHz do 300 GHz), pa samim tim i oni opsezi koji će se primjenjivati u 5G mrežama, se svrstavaju u nejonizujuća zračenja, za koja važi da ne mogu izazvati jonizaciju atoma, odnosno promjene na molekularnom nivou u ljudskim tkivima.
Najveća pažnja javnosti je fokusirana na uticaj milimetarskih talasa (opseg FR 2) na zdravlje ljudi, jer su to frekvencijski opsezi koji se do sada nijesu primjenjivali, a koji omogućavaju kreiranje vrlo fokusiranog snopa zračenja zahvaljujući primjeni antenskih sistema sa većim brojem antena (npr. 64 ili 128 antena). Ovdje je važno naglasiti da je domet koji je moguće ostvariti na ovim opsezima relativno mali, reda 150-200 m na otvorenom, jer slabljenje signala raste proporcionalno kvadratu porasta frekvencije. Drugo, ovi signali veoma slabo prodiru kroz ljudska tkiva, tj. najveći dio se apsorbuje u koži (86% energije se apsorbuje u tkivima na dubini do 0,8 cm od površine tijela).
Do sada je objavljeno preko 200 naučnih radova na temu uticaja EM emisija 5G mreža na zdravlje ljudi i zaključeno je da je dominantan efekat ovih EM talasa termički efekat, manifestovan u vidu zagrijavanja kože. Granične vrijednosti dozvoljenog nivoa EM emisija na opsezima milimetarskih talasa su definisane, uzimajući u obzir da ne smije doći do zagrijavanja ljudske kože iznad 41°C. U ažuriranom dokumentu ,,Smjernice za ograničavanje izloženosti elektromagnetnim emisijama (100 kHz-300 GHz)“, koji je izdala Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP), marta 2020. godine, iz predostrožnosti je dodatno smanjen dozvoljeni nivo EM emisija na opsezima milimetarskih talasa, pretpostavljajući da se i na ovim opsezima, kao i na opsezima iznad 300 GHz, povećanje temperature površine kože može distribuirati i prema unutrašnjim organima vaskularnim sistemom.
Proces standardizacije neke telekomunikacione tehnologije podrazumijeva i definisanje maksimalnih dozvoljenih nivoa emisione snage telekomunikacione opreme, kako na strani korisnika (mobilni telefoni, tableti…), tako i na strani operatora (bazne stanice), a sve u skladu sa propisima koje propisuju relevantne međunarodne organizacije koje proučavaju uticaj EM emisija na zdravlje ljudi (ICNIRP, Svjetska zdravstvena organizacija – WHO, Evropski komitet za standarizaciju u elektrotehnici – CENELEC itd.). Nijedan uređaj se ne bi smio naći u prodaji ukoliko nije testiran i sertifikovan da zadovoljava odgovarajuće međunarodne standarde i propise. Sve ovo garantuje da će primjena i 5G mreža biti potpuno bezbjedna sa stanovišta ljudskog zdravlja.
Zbog čega je i pored ogromnog napretka nauke i dostupnosti tehnologija i informacija, ljudskoj civilizaciji opet teško da prihvati naučni napredak i koristi?
Nivo implementacije savremenih infomaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) odslikava nivo razvijenosti jednog društva. Upravo je doba krize izazvane kovid-19 virusom pokazalo značaj IKT infrastrukture, jer je ona i u doba izolacije omogućila ili olakšala funkcionisanje mnogih privrednih i društvenih oblasti. Ovakva vanredna okolnost je pokazala i spremnost crnogorskog društva na brzi prelazak na digitalno poslovanje u mnogim sferama.
Sve razvijene države su pokrenule, ili najavile u skorije vrijeme, proces implementacije 5G mreža. Bez takve infrastrukture neće biti moguće pratiti savremene trendove u industrijskoj proizvodnji, poslovanju, poljoprivredi, zdravstvu i mnogim drugim granama koje su od vitalnog značaja za razvoj jednog društva. 5G je osnova za paradigmu desetina milijardi pametnih uređaja konektovanih preko Interneta, koja se označava kao Internet stvari, a u okviru toga i za Industriju 4.0. 5G neće biti samo infrastruktura koja obezbjeđuje povezanost, već će biti i generator mnogih inovativnih servisa i aplikacija. Iz ovoga je jasno da će svako društvo koje namjerava da prati razvoj savremenih civilizacijskih tokova prihvatiti i skoriju implementaciju 5G mreža.
Preporučeno
U ljudskoj prirodi je da se plaši velikih promjena, pa je tako i sa primjenom novih tehnologija. Ovdje treba napomenuti da je kod ljudi dodatno podstaknuta bojazan od primjene 5G mreža usljed rasprava među najvećim svjetskim silama oko mogućnosti preuzimanja podataka i špijuniranja putem 5G mreža, kao i usljed pitanja zaštite ličnih podataka i privatnosti. U tom smislu, Evropska komisija je preduzela intenzivne aktivnosti i u martu 2019. godine donijela Preporuku o sajber-bezbjednosti 5G mreža. Na osnovu ove preporuke zemlje članice Evropske unije su uradile Zajedničku procjenu rizika vezanih za sajber-bezbjednost 5G mreža. Iz svega toga je proizašao dokument koji predstavlja jednu vrstu uputstva za bezbjednu primjenu 5G mreža u EU zemljama. Pored toga, dobro je poznato da EU ima vrlo stroge direktive vezane za zaštitu prava privatnosti svakog pojedinca, pa Crna Gora, kao zemlja kandidat za članicu EU, samo treba da prati ono što su usvojena pravila i preporuke na EU nivou i neće postojati nikakav osnovan strah od primjene 5G mreža.
