Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su pesimistične i kažu da će do  2032. godine broj oboljelih od raka porasti za 70 odsto, što znači da će preko 25 miliona ljudi širom svijeta oboljeti od ove teške bolesti. Muškarci u Crnoj Gori najčešće obolijevaju od raka pluća, a kod žena tumor je najčešći na dojci. To je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv raka.

Prije tri godine je započela kampanja Svjetske zdravstvene organizacije sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka pod sloganom „Mi možemo, ti možeš”, koja je imala za cilj da se skrene pažnja svim društvenim subjektima da individalna i zajednička nastojanja na polju eliminacije uticaja faktora rizika, mogu da doprinesu smanjenju globalnog tereta rakom. Ove godine se kampanja završava i evaluiraće se njeni uticaji na smanjenje incidencije i prevalencije malignih oboljenja.

“Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije obolijevanje od malignih bolesti u svijetu je poraslo sa 12,7 miliona u 2008. godini na 14,1 miliona ljudi u 2012. godini. Procjene ukazuju na vrlo pesimistične prognoze da će do  2032. godine broj oboljelih od raka porasti za 70 odsto, što znači da će preko 25 miliona ljudi širom svijeta oboljeti od ove teške bolesti. Pri tome, u 2012. godini, od svih malignih obolejnja  umrlo je ukupno 8,2 miliona ljudi širom svijeta”, navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje.

Narednih dvadeset godina najveći porast i u obolijevanju i u umiranju od raka biće u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama gdje je životni vijek stanovništva sve duži i u kojima su prisutne najveće razlike u socioekonomskom statusu. U nerazvijenim zemljama i dalje će dominirati obolijevanje i umiranje od karcinoma grlića materice, kao posljedica visoke prevalencije infekcije humanim papiloma virusom (HPV), nepostojanja sistemske HPV imunizacije i odgovarajućih preventivnih programa (skrininga). U srednje razvijenim zemljama će i dalje vodeći karcinomi biti oni koji se dovode u vezu sa načinom života (pušenje, alkohol, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana), kao što su karcinom pluća, dojke i debelog crijeva.

“U Crnoj Gori prema poslednjim preliminarnim podacima iz Registra neoplazmi, evidentirano je ukupno 2925 novooboljelih (52,51 odsto kod muškaraca, 47,49 odsto kod žena). Analiza podataka je ukazakla da muškarci, u našoj zemlji, najčešće obolijevaju od raka pluća koji je ujedno i vodeći uzok umiranja stanovništva, zatim slijedi rak kože, prostate i mokraćne bešike. Kod žena, među malignim oboljenjima, dominiraju: rak dojke, koji je ujedno i vodeći uzrok umiranjažena, zatim slijedi rak pluća i bronha, gdje se zapaža značajna tendencija rasta broja oboljelih, kao posljedica promjene ponašanja crnogorske žene, potom su zastupljeni rak kože i grlića materice”, navodi se u saopštenju.

Najefikasniji pristup kontroli malignih bolesti predstavlja njihova prevencija koja ima ogroman javnozdravstveni značaj. Na više od 8 odsto svih malignih bolesti moguće je uticati djelovanjem na faktore rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti. Na povoljan ishod bolesti moguće  je uticati ranim otkrivanjem, terapijom i rehabilitacijom. Primjena vrlo jednostavnih, ali djelotvornih mjera prevencije kao što su: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbjegavanjem suvišnog izlaganja suncu, održavanjem prosječne tjelesne težine, konzumiranjem zdrave hrane, fizičkom aktivnošću, redovnom kontrolom, kao i kontrolom infekcija (HPV, virusi hepatitisa B i C, Helicobacter pylori) koje su povezane sa nastankom raka. Osim toga, primjena mjera ranog otkrivanja oboljenja omogućava promjenu toka bolesti i njeno zaustavljanja prije pojave kritične tačke, što omogućava preveniranje pojava komplikacija.

Kampanja koja ima za cilj da prevenira pojavu malignih oboljenja i njihovo rano otkrivanje radi sprečavanja pojave komplikacija, usmjerena je na identifikovanje faktora rizika, koji su najčešći uzroci pojave bolesti. Jedan od značajanih problema i u Crnoj Gori predstavlja i neprepoznavanje rizičnog ponašanja, kao ni ostalih faktora rizika koji utiču na pojavu oboljenja, a pri tome, su preventabilnog karaktera.

Ključne poruke kampanje se odnose na društvo, zajednicu i pojedinca, koji imaju obavezu da preuzmu akcije u cilju prepoznavanja i modifikovanja faktora rizika koji mogu dovesti do nastanka malignih bolesti.