Video
Snalaze se kako znaju i umiju i tako se kod nekih ujedno počinju razvijati i one negativne posljedice – odbojnost prema određenim predmetima, pa na kraju i prema – školi.
Lako je djecu kritikovati zbog manjka znanja i lošeg uspjeha, a ne sagledati temelje na kojima sve to počiva. Vrlo su klimave te osnove. Brojni udžbenici nijesu prilagođeni njihovom uzrastu, nejasni su, sadrže previše nepotrebnih informacija… O tome najbolje znaju oni, krajnji korisnici – đaci. Učenici koji su i članovi Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana analizirali su ih, i u suštini neki od njih poručuju da su im nadležni otežali školovanje…
Isidora Jovićević je u devetom razredu i kaže da udžbenici generalno nijesu loše odrađeni, ali je sporno što za njihov uzrast nijesu dovoljno razumljivi i blisko napisani. Sadrže, dodaje ona, dosta nepotrebnih podataka ili im nedostaju oni najbitniji. Navodi kao primjer udžbenike iz biologije koji su kroz cijelo njihovo školovanje bili obimni. Podaci koji su iznešeni u njima, bez reda i pravila, zadaju dosta poteškoća prilikom učenja.
“Evo, udžbenik biologije, ima nabrajanje po 20 organizama za svaku od 15 kategorija bioma i ekosistema. To nama (generalno đacima u mojoj školi) pravi veliki problem prilikom odgovaranja navedenog predmeta. U redu je da imaju po 2/3 pa hajde i pet vrsta, ali ovo je stvarno nehumano “, kaže Isidora.
Predočava i primjer udžbenika CSBH jezika i književnosti koji sadrže dosta primjera, međutim, nema konkretnih i jasno izvedenih definicija koje su učenicima ključne za shvatanje gradiva.
Pohvaljuje, s druge strane, udžbenike i zbirke iz matematike, koji obiluju objašnjenjima u vidu tekstova i slika, primjera riješenih zadataka – imaju dobro predstavljen princip rada.
I Matea Dragović je u devetom razredu i, takođe, stava je da je gradivo veoma nerazumljivo predstavljeno, sa dosta nepotrebnih informacija. Udžbenik iz geografije je u svakom pogledu urađen na veoma lijep način, sve je jasno rečeno, bitne informacije su posebno označene…
Požalio se da udžbenik iz fizike predstavlja veliki problem njihovoj generaciji. Jako je, kaže on, teško učiti iz udžbenika u kojem su lekcije nepovezane, sadržaj gradiva takođe.
Savlađuju nastavu tako što privatno idu na časove
“Gradivo sadržano u udžbenicima prirodnih nauka za osnovne škole učenici teško da mogu savladati samostalno. A, naravno, nikako na samoj nastavi u školi što je slučaj u razvijenim zemljama Zapada. To najbolje pokazuje rasprostranjena praksa koja ukazuje da se materija izučava u vremenskim intervalima, najčešće po tromjesečjima, a potom zaboravlja”, kaže akademik Momir Đurović, bivši predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Ističe da ne treba ispustiti iz vida da mnogi učenici savlađuju materiju uz pomoć dodatne, plaćene nastave.
“Ako je tako, onda sigurno treba značajno analizirati cjelukupnost i svrsishodnost takvog ,,državnog“, a obaveznog, osnovnog obrazovanja “, kaže Đurović.
Njegovo iskustvo sa udžbenicima za osnovnu školu svodi se, uglavnom, na one iz prirodnih nauka. Manje-više svaki udžbenik iz prirodnih nauka, prema njegovim riječima, ima mana, kako u pristupu materiji, tako i po obimu i složenosti, za taj uzrast, prezentirane materije.
Kaže da, prije svega, obim gradiva kao i njegova složenost su u udžbenicima za posljednje razrede osnovne škole predimenzionisani, preobimni i često isuviše složeni za taj uzrast i namjenu.
“Možda udžbenik iz fizike namijenjen učenicima osmog razreda prednjači po stilu i pristupu, a naročito ,,egzibicionizmu“ što, po mom mišljenju, nikako nije adekvatno namjeni i naravno osnovnoj skoli “, navodi Đurović.
Univerzitetski profesori pišu složeno
Složenosti, naročito, dodaje akademik, doprinose autori koji su često univerzitetski profesori koji nemaju dovoljno osjećaja za nivo i složenost gradiva namijenjenog osnovcima.
Nažalost, i pored značajnih istraživanjima koja su rađena na ovu temu, posljednje veliko sprovedeno je u okviru projekta ,,Evaluacija reforme obrazovanja“, u koje je bio uključen ne mali broj naučnih radnika, praktičara i radnika iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, mi još nijesmo dobili kvalitetne udžbenike, upozorava profesorica mr Biljana Mosurović. Kaže da to, naravno, ne znači da ih nema, ali ne u onom broju koji bi zadovoljio potrebe našeg obrazovnog sistema.
“Šta se dogodilo? Čini se da se otišlo u drugu krajnost. Često su zadaci u udžbenicima nerealni, kako zbog vremena koje treba posvetiti rješavanju određenih zadataka, tako i nemogućnosti njihovog izvođenja. Neprilagođeni su uzrastu učenika – sadržaji su pisani jezikom koji djeca ne razumiju (akademski pristup), nerijetko preopširni i zbunjujući. Na taj način formira se neprihvatljiv obrazac ponašanja u kome djeca uče kako da izbjegavaju obaveze”, navodi ona.
Dalje ističe da sadržaji koji se proširuju prelaskom u naredni razred nijesu usaglašeni, ne poštuju pedagoški princip postupnosti i sistematičnosti u nastavi. Dešava se da autori rade sasvim nezavisno, ne obazirući se na rad svojih kolega – autora sadržaja za prethodne razrede, pa djeca ostaju zbunjena, jer ne mogu povezati prethodno stečeno znanje sa novim znanjima.
Profesorica ističe i da je korelacija među predmetima naročito zapostavljena…
“Nerijetko se obrađuju sadržaji iz pojedinih predmeta bez neophodnih znanja iz drugih, bliskih predmeta ili se zbog grešaka u sistemu određeni sadržaji ne obrađuju, a kasnije su neophodni za obradu nastavnih sadržaja, pa se isti obrađuju površno. To naravno itekako utiče na loša postignuća učenika”, navodi.
A profesorica Mirjana Radulović, doskorašnja direktorica Osnovne škole ,,Oktoih“, cjelokupnu situaciju objašnjava kroz činjenicu da je riječ o kompleksnoj temi. Užbenici su zastarjeli i kao takvi, zaključuje profesorica, nedovoljni…
Neki zadovoljni, a neki kritikuju što ima i fotografija koje samo ukrašavaju stranice
Jedna od članica Mreže zlatnih savjetnika je i Danica Klikovac, koja je u osmom razredu, i ona kaže da se konsultovala sa vršnjacima i da su došli do zaključka da su svi udžbenici dovoljno jednostavni i da ne obuhvataju ni premalo ni previše podataka.
“Kao dobar primjer udžbenika izdvojili smo udžbenik iz biologije, obuhvata suštinu i ilustracije su obličje i jasne. Kao nešto lošiji primjer udžbenika naveli smo udžbenik iz geografije, mislimo da je preobiman”, rekla je ona.
A Helena Vuković iz osmog razreda smatra da udžbenici nijesu u suštini loše odrađeni, ali da kvalitet zavisi od razreda do razreda.
“Sa ciljem da lekcije u školskim udžbenicima budu što razumljivije i prikladnije našem uzrastu, došlo je do toga da u njima postoji dosta nepotrebnih informacija. Bilo bi dobro da ima i više slika u određenim udžbenicima, ali ne one koje će tu biti samo radi izgleda stranica, već da budu praktične i od koristi nama učenicima”, rekla je Helena.
Isidora Radojević, koja je u devetom razredu, kaže da se sa svojim vršnjacima saglasila da udžbenik iz istorije predstavlja problem kod učenika zato što su lekcije previše zahtjevne i neshvatljive, a ponekad imaju suviše podataka koji ne mogu da se zapamte a, takođe, se ti podaci brzo i zaborave.
“U suprotnom, udžbenik koji zaslužuje pohvale jeste udžbenik iz matematike. U njemu su slikovito prikazane figure (zavisi o kojoj lekciji je riječ) koje nam olakšavaju usvajanje gradiva. Sve je detaljno objašnjeno, čak su i urađeni primjeri kao olakšica za vježbanje “, navela je ona.
Najla Smaković, koja je u sedmom razredu, ističe da su udžbenici dobri i razumljivi, ali da bi voljela da u nastavi ima dokumentaraca – filmova i prezentacija koji su posvećeni lekcijama iz udžbenika.
Društvo suvoparno, iz matematike malo zadataka, istorija konfuzna…
Bivša direktorica škole ,,Oktoih“ mr Mirjana Radulović navodi da je za četvrti i peti razred Društvo dosta suvoparno i da ima apstraktnih pojmova. To je, kaže ona, bio utisak nastavnika i roditelja. Matematika od prvog do četvrtog ima malo zadataka za vježbanje, kaže ona, a udžbenik priroda u četvrtom i petom – suvoparna.
“Priroda od prvog do trećeg liči na slikovnice. Bez ikakvog teksta”, navela je ona.
Dodaje da je Geografija za sedmi i osmi dosta opširna i da ima težak sadržaj. A Istorija za osmi je presadržajna, nabacana dodatnim objašnjenjima koja zbunjuju djecu, jer nemaju redosljed u učenju. Đaci su se žalili da je u želji da bude interesantna postala – konfuzna.
Izvršna direktorica Udruženja ,,Roditelji“ Kristina Mihailović navodi da su ranije pokušali da utiču na to da se promijene udžbenici, ali da su od nadležnih uvijek dobijali odgovor kako je to nemoguće i da ta opcija ne postoji. Istakla je i da je problematično što pojedini đaci iz značajnog broja predmeta imaju po dvije ili četiri knjige.
“Sadržaj udžbenika Priroda i Društvo, kako je napisan, teško da iko to može da razumije, a ne uzrast devet-deset godina “,rekla je ona.
Ističe i da su formulacije multikulturalnosti, multietničnosti vrlo loše objašnjene…Nijesu prilagođene uzrastu djece.
Preporučeno
“Autori su univerzitetski profesori, značajan broj njih. Nije im pristup dovoljno blizak da bi mogli djeci da opišu gradivo na razumljiv način”,rekla je Mihailović.
