Vlada Crne Gore je tokom mandata Zdravka Krivokapića, donijela novu Odluku o mreži zdravstvenih ustanova, po kojoj je Fond bio obavezan da ugovore koje je do tog trenutka imao sa privatnim klinikama raskine u roku od šest mjeseci. Iz Ministarstva zdravlja Standardu su kazali da je smisao i svrha toga povećanje broja davalaca zdravstvenih usluga, bez stavljanja u privilegovani položaj bilo koje zdravstvene ustanove.

Naime, na teret Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) građani sada mogu dobiti određene usluge u četiri privatne klinike -Tesla, Stojanović, Hipokrat i Konzilijum.

Kako Standard saznaje, Poliklinika Konzilijum u vlasništvu je supruge načelnice Odjeljenja za međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja Mirjane Đuranović, iako ti podaci ne stoje u Centralnom registru privrednih subjekata.

”Postupak izbora davalaca zdravstvenih usluga, čiji osnivač je pravno ili fizičko lice sprovodi se na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i na ovaj postupak se ne primjenjuju odredbe Zakona o javnim nabavkama. U tom smislu činjenice koje navodite su bez uticaja na donošenje odluka u postupku po javnom pozivu koji sprovodi Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

Podaci o osnivaču ove zdravstvene ustanove dostupni su u CRPS Poreske uprave”, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja za Standard.

Portal Standard pitao je MZD i u vezi navoda da je porodica Đuranović u kumovskim vezama sa članovima uže porodice ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović, odnosno njenim bratom.

”Što se tiče Vaših navoda o kumovskim vezama porodice Đuranović sa ministarkom zdravlja, iako je to irelevantno i apsolutno nebitno, u kontekstu zakonskih propisa koji uređuju ove postupke, ipak naglašavamo da ne postoje nikakve kumovske niti druge relacije između subjekata u ovom postupku”, kazali su iz Ministarstva.

Ističu da je Mirjana Đuranović zapošljena u Ministarstvu zdravlja preko 20 godina. 

Zdravstvena ustanova Poliklinika Konzilijum registrovana je u aprilu 2021. godine. Osnivač je “EUROZOX” doo Danilovgrad, firma za distribuciju građevinskih materijala, dok je u CRPS-u kao direktorica prijavljena Jovana Popović, a kao ovlašćena zastupnica Jovana Raičević.

Đuranovići se ne pominju u dokumentu o registraciji Poliklinike.

Međutim, kako navodi dobro obaviješten izvor Standarda, oni su vlasnici Poliklinike Konzilijum, kao i mljekare Lazine, te se ranije nijesu bavili pružanjem zdravstvenih usluga.

Indikativno je i to da nakon tri mjeseca od osnivanja poliklinike, Vlada Crne Gore donosi novu Odluku o mreži zdravstvenih ustanova kojom privatnu bolnicu Codra i Opštu bolnicu u Meljinama izbacuje iz zdravstvenog sistema. Zatim, Ministarstvo zdravlja najavljuje da će Fond za zdravstveno osiguranje sklopiti posebne ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama nakon javnog poziva.

Slučajno ili ne, među novim privatnim ustanovama bila je i ova, tek osnovana.

”NEMA PRIVILEGOVANIH”

Iz Ministarstva dalje za Standard objašanjavaju da su Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova (“Službeni list CG”, broj 84/21), koja je stupila na snagu 2. avgusta 2021. godine, određene zdravstvene ustanove za pružanje zdravstvenih usluga na svim nivoima zdravstvene zaštite.

”Imajući u vidu da je osnovni cilj utvrđivanja zdravstvene mreže da se građanima obezbijedi blagovremena, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita, uz racionalizaciju trošenja sredstava opredijeljenih za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i punu održivost zdravstvenog sistema, u interesu očuvanja javnog zdravlja, pristupilo se detaljnoj analizi ostvarivanja zdravstvenih usluga, posebno u zdravstvenim ustanovama sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite i Kliničkom centru Crne Gore”, kazali su iz MZD.

Analiza je, kako dodaju, izvršena na osnovu raspoloživih podataka Ministarstva zdravlja, zdravstvenih ustanova, posebno Kliničkog centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

”Analizom raspoloživosti kadrovskih, prostornih i kapaciteta koji se odnose na opremu, na osnovu podataka Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, utvrđenoje da je u značajnoj mjeri došlo do povećanja ovih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je država, imajući  u vidu značajna ulaganja, kako iz budžeta Crne Gore, tako i iz donacija”, navode oni u odgovorima.

Na osnovu ovih podataka, ističu iz MZD, zaključeno je da se propiše utvrđivanje mreže zdravstvenih ustanova samo od zdravstvenih ustanova čiji osnivač je država, a što je i praksa država u okruženju.

”Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova propisano je da je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dužan da, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke, raskine sve ugovore koji su zaključeni do dana stupanja na snagu ove odluke.

Prije isteka prioda od šest mjeseci Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je , saglasno Zakonu o obaveznom zdravstvrnom osiguranju, objavio javni poziv svim zdravstvenim ustanovama čiji osnivač su pravna ili fizčka lica, za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja  za usluge koje ne mogu obezbijediti davaoci usluga obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova”, kazali su oni za Standard.

Pojašnjavaju da je ovaj postupak u propisanom roku i okončan.

”Dakle, smisao i svrha propisanih rješenja je povećanje broja davalaca zdravstvenih usluga, bez stavljanja u privilegovani položaj bilo koje zdravstvene ustanove, već uz ravnopravno učešće svih zainteresovanih zdrvstvenih ustanova, pod propisanim uslovima i u javno sprovedenom postupku”, naveli su iz Ministarstva u odgovorima za Standard.

”KONZILIJUM ISPUNJAVA USLOVE”

Podsjetimo, FZO je javni poziv raspisao u septembru za pružanje zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja sa davaocima usluga koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.

Poziv je raspisan uz saglasnost Ministarstva zdravlja na predlog Kliničkog centra za nedostatne usluge i za usluge za čije pružanje postoji lista čekanja.

Iz Fonda su saopštili da se na javni poziv javilo sedam ustanova za pružanje zdravstvene zaštite za četiri oblasti, dok je odlučeno da se sa pet ustanova zaključi ugovor o pružanju usluga iz tri tražene oblasti.

Iz FZO su naveli i da, kako je Vlada donijela novu Odluku o mreži zdravstvenih ustanova, Fond je obavezan da ugovore koje je do tog trenutka imao sa privatnim klinikama mora raskinuti u roku od šest mjeseci.

Na sajtu Fonda stoji da je potpisan ugovor od 1. januara 2022. do 30. novembra 2023. sa Poliklinikom „Konzilijum“ koja omogućava preglede magnetnom rezonancom.

Standard je tražio od MZD i FZO da dostave dokumentaciju javnog poziva, te ugovor koji je potpisan sa Poliklinikom Konzilijum. Međutim, navedena dokumentacija nije u posjedu Ministarstva zdravlja, a iz Fonda za zdravstveno osiguranje nije stigao odgovor do objavljivanja ovog teksta.

Iz MZD su za Standard odgovorili da Poliklinika “Konzilijum”, kao i ostale zdravstvene ustanove, sa kojim su zaključeni ugovori, ispunjavaju uslove propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o kriterijumima za zaključivanje ugovora o pružanju zdravstvenih usluga i načinu plaćanja zdravstvenih usluga, a što je utvrđeno u zakonom propisanom postupku.

”Kodra” saopštila da ne želi da učestvuje u ”farsi i prevari građana”

Među ovim ustanovama nema bolnice „Kodra“ koja je donijela odluku da se ne javlja na konkurs raspisan u septembru nakon što je Vlada prethodno sa njom raskinula ugovor, koji je trebalo da važi do kraja prošle godine.

Ta privatna bolnica omogućavala je operacije iz oblasti urologije, hirurgije, oftalmologije i ortopedije na teret zdravstvenog osiguranja.

Direktorica „Kodre“ Dragica Perović-Ivanović Pobjedi je nedavno kazala da je njihov ugovor raskinut ljetos nezakonitom odlukom Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva.

“Time je pacijentima oduzeto pravo da se o trošku svog zdravstvenog osiguranja, uz uput izabranog doktora, liječe u bolnici „Kodra“. Sada sve usluge, uključujući i operacije, plaćaju”, istakla je Perović-Ivanović.

Navela je da se nijesu ni javili na poziv Fonda uz obrazloženje da nijesu htjeli da učestvuju u „farsi i prevari građana“.

“Konkurs je raspisan samo radi dezavuisanja građana, odnosno da bi mogli davati netačne informacije kako pacijenti i dalje mogu da se liječe i operišu u privatnim bolnicama. Raspisali su konkurs za samo četiri operativna zahvata, a ukinuli su mogućnost da pacijenti mogu uraditi bilo koji operativni zahvat koji im je indikovan. Kako nijesmo htjeli da učestvujemo u toj farsi, odnosno prevari građana, nijesmo se, naravno, javili na takav poziv”, kazala je ona.