Odgovarajući na poslaničko pitanje da li bi kao običan građanin bez veza i poznanstava bio zadovoljan zdravstvenom uslugom koju pruža sistem kojim rukovodi, Šimun je kazao da su u prethodne dvije i po godine sprovedene reforme usmjerene na digitalizaciju, dostupniju terapiju, modernizaciju opreme i ravnomjerniji raspored zdravstvenih kadrova.

Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića da li bi kao običan građanin bez veza i poznanstava bio zadovoljan zdravstvenom uslugom koju pruža sistem kojim rukovodi, ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da su u prethodne dvije i po godine sprovedene reforme usmjerene na digitalizaciju, dostupniju terapiju, modernizaciju opreme i ravnomjerniji raspored zdravstvenih kadrova. Poručio je da cilj nije samo rješavanje pojedinačnih problema, već stvaranje održivog i kvalitetnijeg zdravstvenog sistema.

“Ministarstvo zdravlja je u prethodne dvije i po godine donijelo nova i moderna zakonska rješenja kojima smo postavili temelj za efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Posebno bih izdvojio Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, jer je upravo digitalizacija godinama bila jedna od najvećih slabosti našeg sistema. Naslijedili smo sistem u kojem su podaci često bili rasuti na više mjesta, procesi nedovoljno povezani, a digitalizacija se uglavnom posmatrala kao tehničko pitanje, a ne kao alat za unapređenje zdravstvene zaštite”, naveo je Šimun u odgovorima.

Kako je dodao, novi Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju prvi put uređuje digitalno zdravlje kao posebnu oblast i stvara uslove za jedinstven, bezbjedan i međusobno povezan zdravstveni informacioni sistem.

“Njegov cilj nije samo digitalizacija, već da podaci budu dostupni tamo gdje su potrebni, da zdravstveni radnici manje vremena troše na administraciju, a više na pacijente, da se smanji nepotrebno kretanje građana kroz sistem i omogući dalji razvoj telemedicine i savremenih digitalnih usluga. Jednostavno rečeno, naš cilj je da pacijent više ne bude „kurir“ koji nosi informacije od jedne do druge ustanove, već da informacije putuju kroz sistem, a da pacijent dobije bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu”, kazao je Šimun.

Kao primjer naveo je uvođenje nacionalnog PACS/RIS sistema, zahvaljujući kojem pacijent može obaviti dijagnostičko snimanje u jednoj zdravstvenoj ustanovi, dok se nalaz može očitati u Kliničkom centru Crne Gore ili drugom referentnom centru, bez potrebe za prenošenjem dokumentacije.

Šimun je najavio i razvoj jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona za svakog građanina, koji bi trebalo da objedini podatke o pregledima, dijagnozama, terapijama i rezultatima dijagnostičkih procedura.

Govoreći o reformama unutar Ministarstva zdravlja, posebno je izdvojio promjene u upravljanju Listom ljekova. Kako je naveo, ranije se lista ažurirala jednom godišnje, dok se sada ažurira tri puta godišnje, uz jasnije kriterijume za procjenu novih terapija.

“Omogućili smo veći ulazak inovativnih terapija na Listu ljekova i proširili mogućnosti liječenja za veliki broj pacijenata”, kazao je ministar.

On je istakao i značaj ulaganja u medicinsku opremu, navodeći da je Kapitalnim budžetom za 2026. godinu planirana nabavka opreme vrijedne oko 32 miliona eura za zdravstvene ustanove širom Crne Gore.

Jedan od izazova, prema njegovim riječima, jeste i nedostatak dugoročnog planiranja kadrova u zdravstvu.

“Godinama se dešavalo da ustanove ulažu u školovanje specijalizanata, a da nakon završene specijalizacije dio ljekara prelazi u druge sredine, ostavljajući kadrovske deficite”, naveo je Šimun.

Kazao je da se novim pristupom nastoji obezbijediti ravnomjerniji raspored zdravstvenih radnika, posebno u ustanovama na sjeveru i jugu države.

Posebno je ukazao na razvoj zdravstvenih usluga van Podgorice, navodeći primjere interventne kardiologije u Beranama i razvoja interventne neuroradiologije u KBC Berane.

Kako je kazao, u Beranama je od početka rada angio-sale urađeno više od 2.500 koronarografija i ugrađeno gotovo 900 stentova, dok su u oblasti liječenja aneurizmi krvnih sudova mozga izvedene 69 minimalno invazivnih intervencija.

Šimun je naveo i da je kroz saradnju Kliničkog centra Crne Gore i Opšte bolnice Cetinje urađeno gotovo 300 intervencija iz oblasti digestivne hirurgije, čime je, kako tvrdi, lista čekanja u KCCG značajno smanjena.

“Ne bavimo se više samo gašenjem pojedinačnih problema, već gradimo temelje za zdravstveni sistem koji će biti održiv i kvalitetan i za naredne generacije”, zaključio je Šimun.

Najveće potrebe za kadrom u hirurgiji, onkologiji

Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Elvira Zvrka, Šimun je naveo da analize ljudskih resursa pokazuju potrebu za daljim jačanjem kadrovskih kapaciteta u oblastima koje će u narednom periodu biti pod najvećim pritiskom.

Šimun je naveo da Ministarstvo zdravlja na osnovu dostupnih analiza iz Plana ljudskih resursa u zdravstvu i procjene budućih potreba zdravstvenog sistema, najveći izazovi u narednom periodu očekuju prvenstveno u oblasti hirurških specijalnosti.

“Posebno su prepoznate potrebe za daljim jačanjem kadrovskih kapaciteta u oblastima onkološke hirurgije, ortopedije i traumatologije, dok se, usljed rasta broja pacijenata sa hroničnim nezaraznim bolestima i starenja stanovništva, očekuje povećana potreba za specijalistima iz oblasti kardiologije, onkologije i drugih srodnih medicinskih grana. Pored toga, sektorske analize ukazuju na određene kadrovske izazove, među kojima se izdvajaju pedijatrija na primarnom nivou zdravstvene zaštite, porodična medicina, anesteziologija, onkologija i reumatologija”, naveo je Šimun u odgovorima.

Naglašava da se pitanje nedostatka kadra ne može posmatrati samo kroz ukupan broj ljekara, već i kroz njihovu raspodjelu po zdravstvenim ustanovama i dostupnost građanima u različitim djelovima Crne Gore.

U odgovoru se navodi da broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu kontinuirano raste.

“Dok su u decembru 2023. godine u javnim zdravstvenim ustanovama bila zaposlena 1.972 ljekara, danas taj broj iznosi 2.125, što predstavlja povećanje od 153 ljekara”, naveo je Šimun.

Ministarstvo zdravlja ocijenilo je da je, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi širom Evrope, u Crnoj Gori ostvaren napredak u pogledu broja zdravstvenih radnika i dostupnosti zdravstvene zaštite.

“Kao jedna od ključnih mjera za rješavanje kadrovskih potreba izdvojeno je povećanje broja specijalizacija i užih specijalizacija, kao i razvoj domaćih kapaciteta za stručno usavršavanje. Na Medicinskom fakultetu uvedeni su novi programi specijalizacija iz pedijatrije, preventivne stomatologije, opšte hirurgije i ortopedije vilice, dok se postojeći programi odnose i na anesteziologiju, urgentnu medicinu, porodičnu medicinu, epidemiologiju i radiologiju. Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da mladi ljekari odmah nakon položenog stručnog ispita konkurišu za specijalizacije iz deficitarnih oblasti, uključujući porodičnu medicinu, pedijatriju, ginekologiju i akušerstvo i medicinu rada”, kazao je Šimun.

Broj odobrenih specijalizacija raste iz godine u godinu.

“U 2023. godini odobrena je 231 specijalizacija, u 2024. godini 217, u 2025. godini 221, dok je za 2026. godinu odobrena 291 specijalizacija. Za 2026. godinu odobrene su i 43 uže specijalizacije”, dodao je.

Ministarstvo zdravlja zaključilo je da se kadrovska politika zasniva na dugoročnom planiranju ljudskih resursa, unapređenju uslova rada i usmjeravanju zdravstvenog kadra prema oblastima u kojima postoje najveće potrebe.

Zdravstvena stanica u Gusinju funkcioniše uz dva doktora, ulaže se u infrastrukturu i opremu

Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić uputio je pitanje ministru zdravlja Vojislavu Šimunu o stanju Zdravstvene stanice u Gusinju i mjerama koje Ministarstvo zdravlja preduzima radi unapređenja zdravstvenih usluga u ovoj opštini.

Omeragić je pitao da li je ministar upoznat sa stanjem u kojem se nalazi Zdravstvena stanica u Gusinju i šta je Ministarstvo zdravlja do sada preduzelo kako bi se poboljšalo pružanje zdravstvene zaštite građanima ove opštine.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun naveo je u odgovorima da Ministarstvo kontinuirano prati stanje zdravstvenih objekata na teritoriji cijele Crne Gore, uključujući i Zdravstvenu stanicu Gusinje, koja funkcioniše u okviru Doma zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav.

Prema njegovim riječima, u ovoj zdravstvenoj stanici trenutno rade dva izabrana doktora za odrasle u prvoj i drugoj smjeni, dok su građanima dostupni i pedijatar iz Kliničkog centra Berane ponedjeljkom, kao i internista četvrtkom.

“Zdravstvena zaštita u Opštini Gusinje je na zadovoljavajućem nivou, s obzirom na to da trenutno postoji dovoljan broj ljekara i da su sve uzrasne kategorije zbrinute“, naveo je Šimun u odgovoru.

Posebno je istakao podatke o zaštiti djece i preventivnim programima.

“Obuhvat imunizacijom u Gusinju iznosi oko 85 odsto, što ovu opštinu svrstava među sredine sa najvišim stopama vakcinacije u Crnoj Gori”, dodaje.

Ministar je dodao da je redovnim dolaskom interniste omogućeno da se veliki broj internističkih pregleda i kontrola obavlja u samom Gusinju, čime se smanjuje potreba građana da odlaze u udaljenije zdravstvene ustanove.

Građanima su, kako je naveo, svakodnevno dostupne laboratorijske usluge, dok patronažna služba pruža zdravstvenu zaštitu u kućnim uslovima pacijentima kojima je takav vid podrške potreban.

Šimun je podsjetio da je u prethodne tri godine u Zdravstvenoj stanici Gusinje realizovan značajan broj infrastrukturnih i organizacionih ulaganja.

“Izgrađen je savremeni ulaz sa prilagođenim pristupom za osobe sa invaliditetom, uređeni hodnici i čekaonice, adaptirana injekciona ambulanta, a rekonstruisan je i sanitarni čvor. Takođe je izvršena adaptacija prostorije za centralnu apoteku, nabavljena oprema za vešeraj, instaliran sistem video-nadzora, rekonstruisana mreža za odvođenje atmosferskih voda i kanalizacije, kao i kompletno zamijenjene dotrajale elektroinstalacije. Ulagano je i u medicinsku opremu. Nabavljen je koncentrator kiseonika kapaciteta do 10 litara u minuti, inhalatori za djecu i odrasle, kao i dodatni aparati za mjerenje krvnog pritiska, pulsni oksimetri i stetoskopi. Ove investicije doprinijele su kvalitetnijem pružanju zdravstvenih usluga, većoj bezbjednosti pacijenata i stvaranju boljih uslova za rad zdravstvenih radnika“, kazao je ministar.

On je naveo i da Zdravstvena stanica Gusinje funkcioniše u objektu starom više od jednog vijeka, čiji prostorni kapaciteti predstavljaju ograničenje za dalje širenje sadržaja i usluga.

“Dodatni problem predstavlja činjenica da dio prostora koji je ranije koristila zdravstvena stanica danas koristi Zavod za hitnu medicinsku pomoć, dok se na spratu objekta nalaze privatne stambene jedinice, što otežava mogućnost adaptacije i proširenja”, istakao je Šimun.

Ministarstvo zdravlja je, prema riječima Šimuna, upoznato sa inicijativama za unapređenje prostornih kapaciteta zdravstvene zaštite u Gusinju.

“U narednom periodu potrebno je sagledati mogućnosti za obezbjeđivanje adekvatnijeg prostora za pružanje zdravstvenih usluga. Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju sa Domom zdravlja Plav i Opštinom Gusinje i spremno je da razmotri eventualne inicijative i projektna rješenja“, zaključio je Šimun.