Uloga farmaceuta je jako bitna u prevenciji bolesti, kaže Koprivica, značajna je i kod hroničnih bolesti, uloga farmaceuta je da prati terapijske vodiče i smjernicama.

,, Farmaceut je najdostupniji zdravstveni radnik, posljednja karika u tom lancu kad pacijent poslije ambulantnog liječenja, posjete ljekaru ili samomedikacije, dođe po terapiju. Naša uloga je da mu objasnimo, i da mu predočimo sve benefite primjene lijeka na pravilan način. Jako je bitno da smo u koraku sa novim smjernicama i da smo stalno edukovani, da pratimo sve ono što je aktuelno. To je pravi pristup i jedini način da odgovorimo svim pacijentima i imamo taj individualan pristup, onako kako treba” – rekla je Koprivica.

Pacijenti dosta čitaju i vrlo su informisani, kaže sagovornica Budilnika, naročito od pojave pandemije covid-a, jer je, sva globalna propaganda oko virusa, kaže ona, navela ljude da uče i istražuju.

Ovogodišnja tema Dana farmaceuta je ispunjavanje globalnih zdravstvenih potreba, što je, zapravo, univerzalna dostupnost zdravstvenoj zaštiti, smatra Koprivica, a naročito u vanrednim zdravstvenim situacijama.

,, Najveći izazov je pomoći pacijentu, a da bismo bili na visini tog zadatka konstantan izazov je edukacija, usavršavanje i praćenje svega aktuelnog i novog. Mislim da je to suština stvaranja povjerenja sa pacijentom i suština naše profesije” – naglasila je Koprivica.

Posljednjih godina multinacionalne farmaceutske kompanije kreiraju nove procese u proizvodnji lijekova, objašnjava farmaceutkinja, i svi resursi su usmjereni na istraživanja uz pomoć novih tehnologija.

,, U farmaciji nema lijenosti i letargije. To i nama daje neke nove zadatke i mislim da je to čar profesije, jer ostajemo mladi umom i učimo cijeli život, što je lijepo. I na kraju čitava medicinska nauka je tako postavljena, da cijelog života profesionalnog angažmana učite i jako je bitno da to osjete ljudi sa druge strane recepture, i da znaju da će uvijek na adekvatan način odgovoriti svakom novom trendu, i u farmaciji i medicini” – istakla je Koprivica.

Sagovornica Televizije E kaže da joj je interesantan susret tehnologije i farmacije, jer je u tom segmentu došlo do ogromnog napretka, te postoje, kako kaže, čak i aplikacije, jedna od takvih je i Around the Pill, koja preko senzora prati efekat lijeka koji pacijent konzumira.

,, Digitalna pilula, pomoću vještačke inteligencije, koja danas zauzima prostor u svim djelatnostima, prosto pomaže da kreirate novi lijek. Ono što je pacijentima u Crnoj Gori dostupno je novi pristup liječenja dijabetesa, gdje postoji jedna insulinska pumpa (CSII), koja registruje nivo glukoze u krvi i sama otpušta određenu količinu insulina tačno kad treba i koliko treba i to je vrlo pogodno za pedijatrijsku populaciju, izbjegava se taj tradicionalni način primjene insulina” – rekla je Koprivica.

Iz svoje prakse sagovornica Budilnika kaže da od kad radi statističke greške su neke neprijatne situacije, te da je njeno područje više pedijatrijska populacija, i to radi sa velikom posvećenošću i odgovornošću.

,, Razgovor sa roditeljima kad nijesu sigurni oko lijeka, oko dijagnoze, oko analiza koje treba da urade, kad blagovremeno sugerišemo da se urade laboratorijske analize, da može biti neka vrsta infekcije, i onda dođe roditelj posle dan i kaže bili ste u pravu, pomogli ste nam, na vrijeme smo riješili i slično” – istakla je Koprivica.

Jako je važno propagirati i nefarmakološke mjere i upoznati pacijente, poručuje Koprivica, o važnosti sna, pravilne ishrane, ali i dodatne suplementacije.

Po pitanju prevencije građani su veoma edukovani, kaže farmaceutkinja, te koriste često suplemente kao vid dodatka ishrani kao prevenciju bolesti.

,, Onda kad imamo informaciju da će nešto biti deficitarno mi možemo da se organizujemo, napravimo zalihe, obavijestimo pacijente koji terapiju hronično koriste. Kad nešto neočekivano nastane, ipak, imamo odličnu komunikaciju sa zdravstvenim radnicima, sa kolegama, gledamo da nađemo lijek da pacijent ne bi ostao terapije”

Bitno je raditi na odnosu između ljekara, farmaceuta i pacijenata, smatra Koprivica, te podršku sistema smatra važnom, da bi bili u skladu sa trendovima u svijetu.

Babačić: Zbog prekomjerne upotrebe antibiotika razvija se rezistencija koja nama otežava liječenje

Prekomjerna upotreba ljekova, prije svega antibiotika, ljekova za kardiovaskularne bolesti, kao i ljekova za smirenje, ukazuje na nedovoljno razvijen odnos između pacijenata i zdravstvenih radnika, u ovom slučaju ljekara i farmaceuta-kazala je za Budilnik doktorica medicine Adna Babačić.

,, Brojne su posljedice neadekvatnog uzimanja ljekova, od restincije na antibiotike, zavisnosti od sedative, do brojnih komplikacija koje mogu izazvati kardiovaskularni ljekovi, i slično” – rekla je Babačić.

Posljednjih godina država, kroz brojne edukacije, se trudi da edukuje, kaže Babačić, kako građane, tako i zdravstvene radnike, donosi određene smjernice i regulative.

Rezistencija na antibiotike je veoma česta, objašnjava Babačić, zbog njihove prekomjerne upotrebe godinama i nepostojanja regulative o ograničenjima u propisivanju istih.

,, Razvila se rezistencija koja nama sad otežava liječenje infekcija, produžava liječenje, boravke u zdravstvenim institucijama, pa sam tim i država izdvaja velike količine novca. Sa druge strane imamo izdvajanje velikih količina novca za farmaceutsku industriju kako mogli stalno da rade na pronalasku novih antimikrobnih ljekova, što oni uspješno rade. Bez farmaceuta, naravno, ne bi funkcionisao nijedan zdravstveni sistem”- naglasila je Babačić.

Pacijenti, možda ne iz loše namjere, već vodeći se time da ne žele da opterete zdravstveni sistem, naglašava Babačić, ili poučeni nekim prijašnjim iskustvima, pokušavaju, dodaje ona, da samoizlječenjem rasterete zdravstveni sistem, što, poručuje, nije dobra ideja.

,, Mi kao zdravstveni radnici smo uvijek tu, kako za razne konsultacije, i naravno uvijek smo tu da pružimo zdravstvenu zaštitu i da pravilno uputimo pacijenta kako se liječiti” – poručila je Babačić.

Iako je onemogućena nabavka antibiotika bez ljekarskog recepta, smatra Babačić, zloupotrebe još uvijek postoje.

,, Pacijenti uvijek nađu alternativni način da dođu do antibiotika, što nabavkom iz susjednih zemalja, što pozajmicom od komšija i prijatelja, ali nađu način svakako, mada posljednjih nekoliko godina definitivno manje, zato što im nije više dostupno kao što je nekad bilo, jer ipak moraju doći do ljekara, a onda kad dođu do ljekara nastojimo da im objasnimo da za nešto što su oni, možda, mislili da postoje indikacije, da ipak ne postoje, i da smo mi tu ukoliko bude trebalo, djelovaćemo kako treba i kad treba”- poručila je Babačić.

Konstantnom edukacijom, iako zvuči jednostavno, nije baš tako, vjeruje Babačić, moramo edukovati građane, zatim zdravstvene radnike i jačati povjerenje ne bi le smanjila pretjerane upotrebe ljekova.

,, Ono što bih ja, kao neko ko radi u dom zdravlja, naglasila da je promocija zdravih stilova života i zdravih navika pomažu da nakon toga upotrjebljavamo manje ljekova” – zaključila je Babačić.