Krivičnoj prijavi je, napominju iz mjesnih zajednica, prethodilo detaljno istraživanje s ciljem da se utvrdi kako i kada je “Milošev krš” postao koncesioni lokalitet. Mještani i mjesne zajednice koje bi bile direktno ugrožene kamenolomom – nijesu uključeni u odlučivanje o tome, niti su obaviješteni.
“”Milošev krš” je jedno brdo pored kojeg prolazi seoski put ka Bokovu, Đinovićima, Kosijerima, Mikulićima, Tomićima, Štitarima i drugim selima, a sam naziv “Milošev krš” mnogi nijesu ni znali. Sada znaju. Tokom istraživanja se pojavio niz indicija i sumnji da iza netransparentnog, arogantnog bahatog, procesa u najvišim organima izvršne vlasti može stajati nečija namjera da sve prođe bez informisanja i potencijalnog otpora mještana, odnosno umišljaj u produženom trajanju”, ističe se u saopštenju.
Utvrđeno je, kako navode, kršenje Ustava, član 23, te više članova Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i to ne samo kod koncesije “Milošev krš”, već i u slučaju drugih koncesija iz Godišnjeg plana koncesija za 2021. koji je predložilo Ministarstvo kapitalnih investicija, a usvojila Vlada, i to 8 mjeseci nakon zakonskog roka.
“Samo jedan detalj: javna rasprava o nacrtu godišnjeg plana trajala je od 7. do 22. juna 2021. zakonski minimalnih 15 dana, bez okruglog stola, a poziv je objavljen samo na sajtu Vlade i prikupljena su mišljenja nekoliko državnih institucija i lokalnih uprava, bez mišljenja građana, pa ni pomenutih Mjesnih zajednica kao pravnih lica na čijoj teritoriji ili u neposrednoj blizini je kamenolom planiran.
Samo na osnovu toga, bilo bi logično jedno pitanje za MKI i Vladu, za bivšeg premijera Krivokapića i tehničkog Abazovića, za bivšeg ministra Bojanića i aktuelnog Ibrahimovića: Da li ste čuli za Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i za SEA direktivu Evropske unije?”, pitaju se mještani.
Prekršena je, tvrde, i Arhuska konvencija čija je Crna Gora potpisnik, i to od samog odabira sporne lokacije, preko obrade u formi koncesionog akta, pa objave tendera. “Kao što se navodi u prijavi, cijeli postupak je vođen tajno, sa nizom nepravilnosti, a posljedica bi bila devastiranje šireg područja tri mjesne zajednice. Toga neće biti”, poručuju oni.
Ovo je, kako nadalje napominju, jedan od posljednjih mehanizama građanske odbrane prava, ali i pravne države, zakona i Ustava Crne Gore. Bokovo, Đinovići i Kosijeri su oformili ekspertske timove za oblasti ekologije, pravne zaštite, međunarodne saradnje i prevođenja, koji rade sve kako bi kamenolom bio spriječen na institucionalnom nivou i kako ne bi došlo do terenskih, vaniinstitucionalnih aktivnosti, građasnke neposlušnosti, blokade puteva itd.
Peticiju protiv kamenoloma i konkretne aktivnosti protiv elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za koncesiju “Milošev krš” podržale su mnogi civilni aktivisti i ekološke organizacije, kao i univerzitetski profesori, koji su i sami pripremili niz primjedbi.
Tri mjesne zajednice su dobile podršku gradonačelnika i lokalne uprave Prijestonice Cetinje. Mjesne zajednice su se obratile Ombudsmanu, Delegaciji EU u Crnoj Gori, Ambasadama SAD-a i Velike Britanije, te Zlenima Evrope i Partiji evropskih socijalista i njihovim polsaničkim grupama u Evropskom parlamentu – Greens/EFA i S&Ds. Mjesne zajednice naglašavaju da u ovoj borbi nema politike, političkih podjela, odnosno favorizovanja ili kritike. Ovo je borba za ljudska prava i za životnu sredinu, poručuju oni.
Preporučeno
“U toku je javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za “Milošev krš”, koji je posebno kritičan, netačan, kopiran od ranijih elaborata i pokazuje krajnje nepoštovanje građana i potcjenjivanje njihove inteligencije od srane autora i naručioca. Valjda su stekli naviku da javne tribine prolaze bez mještana, pa su olako krenuli na Bokovljane, Đinoviće, Kosijere, Uliće, Markodoljane, Mikuliće, Tomiće, Štitare, Orašane i ostale. Čekamo da Agencija za zaštitu životne sredine objavi novi termin javne tribine i rok za dostavljanje pisanih primjedbi na elaborat”, zaključuje se u saopštenju.