Video
Krnjević je naglasio da je izgradnja u univerzitetskog kliničkog centra je u finalnoj faz
“Dogovor Vlade Crne Gore i Vlade Francuske je takav da je idejan projekat, radni nacrt završen. On će se nasljanati na postojeću zgradu KCCG. Novi prostor će imati oko 60.000 metara kvadratnih, sa oko 600 novih kreveta. Za izgradnju nove klinike je oredijeljeno 313 miliona eura. Planirana dinamika radova je tri i po do četiri godine od početka radova. U novu zgradu će se prebaciti sav tercijal, skoro sve hirurške grane, imaće novu Intenzivnu jedinici, novi Urgentni centar… Istovremeno će i Dječja bolnica biti preseljena u tu novu zgradu”, rekao je Krnjević.
Krnjević ali i ostali gosti emisije, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije Nermin Abdić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić i specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i vlasnik privatne klinike “Danica” Žarko Borović su ocijenili da crnogorski zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou, ali da je jedan od najbolji segmenata društva.
“Zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou. Građani nemaju kada da čekaju da im se pruži adekvatna zdravstvena usluga. Traže najbolju zdravstvenu uslugu, pažnju, najbolje ustanove u kojima će se liječiti… Stanje je zabrinjavajuće jer jedan dio ljekara i medicinskog osoblja prelazi iz javnog u privatni sektor…. Najbolji i najkvaliteniji odlaze u privatnu prasku što je na štetu građana”, rekao je Abdić.
I Borović je kazao da je zdravstvo danas u zabrinjavajućem položaju, ne samo zbog odlaska ljekara već i zbog drugih pratećih stvari.
“Crnogorsko zdravstvo je najbolji segment društvo, i to ne zahvaljujući rukovodiocima zdravstvenog sektora, već ljekarima, medicinskim sestrama. Daleko od toga da je na dobrom nivou i mnoge stvari trebaju da se poprave. Očekivalo se da se situacija popravi, ali se u zdravstvo uključila politika, nekompetentni ljudi i rukovodioci…”, rekao je Borović.
Krnjević je takođe kazao da ne može biti zadovoljno trenutnim stanjem u sistemu zdravstva, te da ima prostora da bude bolji. Kazao je i da se zdravstvo suočava sa mnogim problemima.
Direktor Instituta za bolesti djece Velibor Majić je kazao da je ustanova na čijem je čelu u kratkom vremenskom intertvalu izgubila troje ljekara specijalista.
“Od kojih dvojica čine polovinu jedne službe, a mi kao mali sistem to teško podnosimo. Prije nego što sam imenovan za direktora napustila su nas dvojica kolega radiologa, a mi smo nakon pet godina došli do nivoa koji smo imali prije pet”.
Majić je podsjetio da je teško stvarati kadar i da se treba truditi da se sačuva.
“To je nešto što se stvara godina, a izgubi za tren. Trenutno na odjeljenju pedijatrije funkcionišemo sa dvije koleginice koje su penzioneri, uskoro će još par njih u penziju. Jedini način je bio da im produžimo rad, da bi mogli da tu službu održimo na nivou koji je potreban za liječenje najugorženijih pacijenata. Jedan od razloga odlaska je nefunkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Mislim da mora da se više pacijenata zadrži na primarnom nivou. Smatram da se 85 odsto može riješiti na primarnom nivou… Koliko god povećavali broj ambulanti, mi smo zatrpani. Nemoguće je da 120 djece nedjeljno treba pulmologa. Zašto je toliki priliv u Institut bolesti djece to se mora vidjeti…”, rekao je Majić.
Cojić je govoreći o problemima sa medicinskim kadrom, kazala da je broj zdravstvenih radnika u bolničkim sredinama rastao iz godine u godinu…
Preporučeno
“Ljekarski kadar je stagnirao, a srednje medicinski kadar se povećao. Primarna zdravstvena zaštita uništavana je godinama. Imamo duplo više ljekara na sekundarnom i tercijalnom nivou i to pokazuje da se ne bavimo prevencijom. Preko 40 odsto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina i to je problem”, kazala je Cojić.
