Video
Potrošnja antibiotika u Crnoj Gori je smanjena, ali predstoji još dosta posla kako bi se izjednačili sa evropskim prosjekom, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović, na otvaranju sastanka Nacionalne mreže za nadzor nad rezistencijom bakterija na antibiotike (CAESAR).
Preporučeno
Kako je kazao, podaci ukazuju i na to da 80 odsto ukupne potrošnje antibiotika u Crnoj Gori pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno vanbolničkoj primjeni, dok se ostalih 20 procenata odnosi na bolničku upotrebu.
Hrapović je istakao da pojačan nadzor Ministarstva nad primjenom zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, već daje dobre rezultate.
Prema njegovim riječima, donošenje niza odluka, kao što je uspostavljanje liste rezervnih antibiotika, implementacija smjernica za antimikrobnu profilaksu u hirurgji, uslovilo je smanjenje potrošnje rezervnih antibiotika u Kliničkom centru Crne Gore, za oko 30 odsto za ovu godinu.
Takav način bi, smatra Hrapović, mogao bi biti i dobar primjer na nivou opštih i specijalnih bolnica.
„Zahvaljujući tome, ali i nizu drugih aktivnosti, kao što su javne kampanje, edukativni seminari, izrada smjernica i drugo, ukupna potrošnja antibiotika za peroid 2011-2016 smanjena je 12,5 odsto“, kazao je Hrapović.
On je poručio da će se od menadžmenta zdravstvenih ustanova u kontinuitetu zahtijevati da doprinesu savladavanju tog problema kroz dostavljanje šestomjesečnog plana aktivnosti za racionalizaciju potrošnje, a time i kontrolu i suzbijanje rezistencije bakterija na antibiotike, što će, između ostalog, poslužiti Ministarstvu da planira aktivnosti za narednu godinu.
Hrapović je rekao i da podaci ukazuju da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, tako da je neophodno sprovođenje aktivnosti u cilju rješavanja i prevencije njenog širenja.
„Stručnjaci iz ove oblasti uvjeravaju da izlaza iz ove situacije ima, ali da rješenje zahtijeva objedinjavanje svih snaga u društvu“, kazao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, kada je rezistencija na antibiotike u pitanju, to znači da na njenom savladavanju moraju da rade doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac lično.
„Samo takvim pristupom možemo da učinimo da efikasni antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija“, istakao je Hrapović.
On je rekao da je Ministarstvo, poštujući i slijedeći preporuke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavilo strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike.
„Prema svim relevantnim podacima, potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bilježi određeni pad, ali nas čeka još dosta posla kako bi se izjednačili sa evropskim prosjekom, što nam je cilj“, kazao je Hrapović.
On je podsjetio da je zdravstveni resor institucionalizovao Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA), koja okuplja stručnjake različitih profila i ima za cilj da radi na savladavanju problema rezistencije na antimikrobna sredstva.
Takođe, kako je naveo, donijeta je Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike.
„Ministarstvo zdravlja od NIKRA-e dobija inpute za razne aktivnosti koje u zdravstvenom sistemu i šire treba organizovati, kako bi rezistencija bila pod kontrolom, a u budućnosti očekujemo i da će se suzbijati“, kazao je Hrapović.
On je podsjetio i da je Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period od 2017. do 2021. godine, sa Akcionim planom za 2017/2018, usvojena je u oktobru prošle godine.
„Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva, u periodu od 2011. – 2015. godine zabilježen je trend smanjenja potrošnje antibiotika na nivou primarne zdravstvene zaštite, ali je i dalje visok stepen potrošnje antibiotika u bolničkom sektoru“, naveo je Hrapović.
„Organizovanjem ovakvih stručnih skupova želimo još jednom da iskoristim priliku da svi zajedno upozorimo građane na opasnost od prekomjerne upotrebe antibiotika, pogotovo za bolesti na koje ne djeluju, jer to može dovesti do otpornosti bakterija na antibiotike i njihovog prestanka djelovanja“, zaključio je Hrapović.
