Leposavić udario na Ustav, sudije traže da se Vlada izjasni

– Premijeru i potpredsjedniku Vlade napisao sam sve što sam mislio u vezi te izjave, ali i nekih ranijih. Ukazao sam, u duhu saradnje državnih organa, u kom pravcu treba djelovati, uopšte u vezi nekih aktivnosti koje bi trebalo zajedno da sprovedemo. Ne očekujem odgovor od njih, već konkretne poteze – kazao je Katnić juče za Pobjedu.

Kako je istakao, iz profesionalnih razloga ne može u javnost iznositi sadržinu dopisa, tako da nije želio da komentariše izjavu Leposavića.

Udruženje sudija

Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović istakla je da je Leposavić napravio direktan pritisak na Apelacioni sud i samim tim ugrozio nezavisnost crnogorskog pravosuđa.

– Direktno je izvršio pritisak na sud, šaljući jasnu poruku da ukoliko sud ne presudi na određeni način, biće preduzete mjere kojima će se ta presuda dovesti u pitanje – upozorila je ona.

Sporna izjava, kako je istakla Simonović, zabrinjavajuća je i štetna iz više razloga.

– Prvo, iako je ministar naglasio da ne bi smio komentarisati konkretni postupak, jer je u toku, svjesno se upuštio u to i pored komentara da je postupak skandalozan naveo način na koji se namjerava obračunati sa sudom ukoliko ne presudi na konkretan način – navela je ona i dodala da je Leposavić pokazao da ne poštuje nezavisnost sudova i ustavnu podjelu vlasti, te unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva.

Upozorila je i da se izjava Leposavića može tumačiti kao svojevrsno upozorenje sudskoj vlasti, da ako ne bude postupala u skladu sa njegovim mišljenjem i željama, naći će načine da im ospori rad.

– Po ovome, ispada da sav rad crnogorskih sudova može biti uzaludan i podređen jednoj grani vlasti koja nikako ne bi smjela vršiti uticaj i pritisak na sudove – dodala je ona.

Komentarišući Leposavićevu ocjenu da je postupak za pokušaj terorizma zreo za ponavljanje, Simonović ga upozorava da bi on, kao čelni čovjek jednog resora Vlade, trebalo da se suzdržava od iznošenja ličnih stavova.

– Od postavljanja na funkciju, on istupa u ime naše države i naroda, a ne u svoje lično ime – objasnila je ona.

Podsjetila je da Leposavić svoj stav o sudovima i njihovom radu može iznijeti pred Sudskim savjetom, čiji je član shodno Ustavu i zakonu.

– Ostali vidovi iznošenja komentara o sudskoj vlasti, naročito komentara ovakve prirode, su štetni, poražavajući i veoma opasni – rekla je Simonović.

Crnogorsko sudstvo, kako je zaključila, grana vlasti koja je zaštitnik pravde i čuvar prava, Leposavićevom izjavom pretrpjelo je težak udarac sa štetnim posljedicama i u Udruženju sudija očekuju da se ovim povodom izjasni i Vlada.

Gruba greška

Nekadašnji dekan Pravnog fakulteta i predsjednik Ustavnog suda, univerzitetski profesor u penziji Blagota Mitrić istakao je za Pobjedu da mu je Leposavićeva izjava nejasna sa krivično-pravnog aspekta, jer je, kako kaže, očigledno napravio grubu materijalnu pravnu grešku.

– Postoje dva instituta kada se oslobađaju lica poslije pravosnažne krivične osude. Pomilovanje koje daje predsjednik države pojedinačnim pravnim aktom i koje se odnosi na pojedince i amnestija koja se odnosi na neodređeni broj pravosnažno osuđenih lica i ta mjera se donosi putem zakona o amnestiji. U tom zakonu se ne navode imena lica, već samo vrsta krivičnih djela i tek se pojedinačnim pravnim aktom, na osnovu toga zakona, postupa u konkretnim slučajevima. U praksi amnestija važi za lakša krivična djela – ističe Mitrić.

Profesor upozorava da Leposavić nije pravnički postupio komentarisanjem sudskog predmeta i izjavom da očekuje da on bude vraćen na novo suđenje.

– Sud je samostalan i što ga briga što govori ministar pravde ili profesor univerziteta prije pravosnažnosti presude. Ali to komentarisanje pravnički nije na mjestu – zaključio je Mitrić.

 Političke reakcije

Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović ocijenila je da izjava Leposavića, koji je, kako je navela, napravio najbrutalniji pritisak na sudske organe, predstavlja pokušaj suspenzije pravnog sistema države Crne Gore i udar na temelje demokratskog pravila o razdvojenosti grana vlasti.

– Nezapamćeno je da se jedan ministar preko medija koji je u vlasništvu lica optuženog za kriminal, obraća sudijama i nalaže im da ponište bilo koju sudsku presudu, a posebno ovu koja je vezana za pokušaj terorizma. Poseban skandal je što Leposavić najavljuje zakon koji će poništiti presude sudija, ma kakve one bile, i naziva ga zakonom o amnestiji. On je, izgleda, shvatio da je njegova nadležnost da predlaže Skupštini da poništava sudske odluke – saopštila je ona.

Šćepanović je najavila da će DPS o izjavi Leposavića obavijestiti relevantne međunarodne institucije.

Reagovali su i iz Socijaldemokrata uz ocjenu da se radi o nezabilježenom skandalu u novijoj crnogorskoj pravnoj istoriji.

– Nedopustivo je da bilo ko, pa bio to i ministar pravde, na ovaj način komentariše eventualnu odluku nekog suda u procesu koji još traje, time vršeći neprimjeren i drzak pritisak na taj sud da donese onakvu presudu kakva se ministru sviđa. Ovdje se ne radi o dvojici lidera partija tadašnje opozicije, a sadašnje nove većine, već o principu da odluku Apelacionog ili bilo kojeg drugog suda, ma kakva ona bila, ministar pravde na ovaj način želi i najavljuje da će da preinači – saopštio je portparol SD-a Nikola Zirojević.

Iz Liberalne partije pozvali su Leposavića da se izvini i „povuče sramotnu i skandaloznu izjavu“.

– Ovakav pritisak na pravosuđe i potpuno obesmišljavanje uloge sudstva neviđen je presedan u istoriji i pravnoj praksi Crne Gore – saopštili su oni i najavili da ako se Leposavić ne izvini tražiće hitan postupak preispitivanja povjerenja Vladi.

Vijeće podgoričkog Višeg suda sutkinje Suzane Mugoše osudilo je optužene za pokušaj terorizma na dan pralamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine na ukupno skoro 70 godina zatvora.

Prema navodima iz prvostepene presude, cilj kriminalne organizacije koju su formirali ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov bio je sprečavanje Crne Gore da pristupi NATO-u.

Za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju Šišmakov je osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora, a Popov na tri godine manje. Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora, a državljani Srbije Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na po sedam godina. Srpski državljani – Branka Milić osuđena je na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, dok su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i šest mjeseci. Kristina Hristić je osuđena na godinu zatvora, uslovno na dvije godine.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora zbog članstva u ovoj kriminalnoj organizaciji, a vozač DF-a Mihailo Čađenović na godinu i po.

Bogićević i Ristić nikada nijesu izručeni Crnoj Gori i njima se sudilo u odsustvu.

 Zakon o amnestiji

Posljednji Zakon o amnestiji donešen je u junu ove godine, a članom 3 precizirano je da se amnestija ne odnosi na osobe pravosnažno osuđene za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz Krivičnog zakona SRJ ili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, terorizam i trgovina ljudima iz Krivičnog zakonika Crne Gore, kao i za krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Amnestiji ne podliježu ni pravosnažno osuđeni za krivično djelo teško ubistvo, silovanje, prinuda na obljubu ili protivprirodni blud, obljuba ili protivprirodni blud nad nemoćnim licem, obljuba ili protivprirodni blud sa maloljetnim licem, obljuba ili protivprirodni blud zloupotrebom položaja, protivprirodni blud, bludne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja bluda, obljuba sa djetetom, obljuba zloupotrebom položaja, nedozvoljene polne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa, posredovanje u vršenju prostitucije, prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije i navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju krivičnog djela protiv polne slobode…

Ne mogu biti amnestirani ni pravosnažno osuđeni za krivična djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, te za krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Od amnestije se izuzimaju i osuđeni za krivična djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, rodoskrnavljenje…

Gorjanc-Prelević: Ministar ne smije da dovodi u pitanje poštovanje sudskih odluka

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević upozorila je za Pobjedu da „kakvi god da su optužnica i sudski postupak, ministar pravde, kao član izvršne vlasti, ne smije da izjavama vrši pritisak na sudsku vlast i narušava povjerenje u nju“.

– On ne bi smio ni da dovodi u pitanje ni poštovanje sudskih odluka – kategorična je ona.

Gorjanc-Prelević podsjeća da o tome izričito govori i preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope državama članicama o sudijama – nezavisnost, efikasnost i odgovornost.

– Ukoliko komentarišu sudske odluke, izvršna i zakonodavna vlast treba da izbjegavaju kritike koje bi podrivale nezavisnost ili povjerenje javnosti u pravosuđe. Takođe bi trebalo da izbjegavaju one radnje koje bi mogle dovesti u pitanje njihovu spremnost da se pridržavaju odluka sudija, osim ukoliko imaju namjeru da se žale – citirala je ona preporuku Komiteta ministara SE.