Video
Tokom prošle godine, kaže ona, Crna Gora je stagnirala u procesu evropskih integracija, kako u političkom tako i u vrijednosnom smislu, tako da je nova stvarnost naše zemlje aktuelna institucionalna kriza, ali i odnos prema ženama, kako van, tako i unutar institucija.
Politika je u Crnoj Gori i dalje „posao“ za muškarce, mnogo je manje žena, pogotovo na pozicijama na kojima se odlučuje. Zašto je to tako?
Politika jeste opšte kvalifikovana kao „muški posao“ kako u Crnoj Gori tako i u svijetu, pa položaj žena u politici moramo ocijeniti kroz dva paralelna konteksta i njihovu interakciju – lokalni kontekst kao i širi, globalni. Prema Globalnom izvještaju o rodnom jazu koji je sastavila Svjetska banka, žene se manje podstiču da se kandiduju za političke funkcije, te vjeruju da nijesu dovoljno kvalifikovane da obave političke funkcije. Vraćajući se na lokalni kontekst, nedavna istraživanja Vestminsterske fondacije i agencije DeFacto Consultancy pokazuju da svega 9,7 odsto ispitanica u Crnoj Gori je ohrabrivano od porodice kada je u pitanju politički aktivizam, dok 71,9 odsto nijesu niti ohrabrivane, niti obeshrabrivane, što potvrđuje apatičnost našeg cjelokupnog društva da se suštinski bavi pitanjem rodne ravnopravnosti u politici. Važno je uzeti u obzir i činjenicu da veća zastupljenost žena u politici do sada nije uticala na tradicionalne aranžmane u kojima muškarci dominiraju na pozicijama odlučivanja.
U našem lokalnom kontekstu, usudila bih se reći da opšta kriza sistema vrijednosti udaljava žene i od same zamisli da se uključe u politiku.
Govor mržnje, šovinistički i mizogini ispadi, kako u parlamentu, tako i u javnosti, na neki način obilježili su prošlu godinu. Otkuda tolika eskalacija ovih pojava?
Govor mržnje, šovinistički i mizogini ispadi su odraz dijela lokalnog mentaliteta. Promjene na političkoj sceni kroz podršku političkim subjektima koji su i ranije iskazali ekstremne stavove, a koji predstavljaju pomenutu frakciju, svakako su uticale da ovaj mentalitet bude vidljiviji i – što je opasnije – zagovara neke nove norme i vrijednosti iz pozicije moći.
Crna Gora je prethodno kreirala politike koje su u njene osnove utkale vrijednosti kao što su zaštita ljudskih prava i sloboda, te unapređenje prava manjina (uključujući i borbu protiv homofobije) kao preduslov za dalju demokratizaciju crnogorskog društva. Neosporan dokaz tome je bila vodeća, i nikako slučajna pozicija Crne Gore na putu evropskih integracija u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana.
Tokom prošle godine, Crna Gora je stagnirala u procesu evropskih integracija, kako u političkom tako i u vrijednosnom smislu. Njenu novu stvarnost opisuje aktuelna institucionalna kriza, kao i odnos prema ženama, kako van, tako i unutar institucija.
Na čelu ste Alijanse žena DPS-a, što je u fokusu Vašeg rada i nudite li neka rješenja za, na primjer, veću zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja?
Opšti cilj Alijanse žena DPS-a je afirmacija principa rodne i druge ravnopravnosti u okviru zaštite i unapređenja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Posebno smo fokusirane na unapređenje političkog aktivizma žena uz pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), ali i na njihovom učešću u donošenju odluka na svim nivoima partije. Osnaživanje članica kroz kontinuiranu edukaciju, te razvoj liderskih i drugih vještina su neke od aktivnosti koje već sprovodimo u saradnji sa našim međunarodnim partnerima. Takođe, važno je pomenuti da je Alijansa žena DPS-a u prvom tromjesječju od osnivanja uspostavila prisustvo u svim regijama Crne Gore i infrastrukturu koja je okupila više od 1.500 politički angažovanih žena kroz lokalne odbore.
Sljedeće je da, shodno najboljim svjetskim praksama, radimo i na povećanju zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja unutar partijskih struktura.
Moram posebno naglasiti da veliki odziv žena u sastavu naših lokalnih odbora potvrdio je da je ženama bila potrebna slična platforma koja se zalaže za promociju evropskih vrijednosti u Crnoj Gori.
Smatrate li da je u partiji čija ste funkcionerka angažovano dovoljno žena u stranačkim organima?
Važno postignuće u funkciji zaštite različitosti je zastupljenost žena sa preko 40 odsto u Glavnom odboru partije. U nastavku unutarpartijskih reformi, a sa posebnim fokusom na promociju lokalnog političkog aktivizma, u sastavu naših opštinskih odbora implementirana je kvota od 30 odsto kao donja granica za angažman žena. Na lokalnim izborima koji se održavaju krajem mjeseca, lista odbornika/ca DPS-a i partnera u Beranama je predvođena ženom, dok u Ulcinju među prvih 10 kandidata/kinja čak njih šest su žene.
Preporučeno
I formiranje Alijanse žena DPS-a je potvrdilo namjeru partije da se suštinski bavi pitanjem rodne ravnopravnosti u javnom i političkom životu u Crnoj Gori. Time smo označili korak dalje u pravcu unutarpartijskog osnaživanja žena, uključujući i povećanje zastupljenosti žena u organima koji donose odluke.
