Video
Profesorica Manigoda kaže da se na zvaničnim sajtovima može pronaći da u svijetu ima i do 850 miliona nepismenih.
“Promjene se najbolje očitavaju od 2015. godine, kad su potpisani ciljevi održivog razvoja. To su učinile 193 zemlje. Riječ je o Agendi 2030, po kojoj je, na visokom četvrtom mjestu, cilj – kvalitetno obrazovanje, odmah nakon svijeta bez gladi, bez siromaštva i svijeta u kome caruje dobro zdravlje. Podaci su promjenjiva kategorija, zavisi ko radi ispitivanje i kako. Kako mi danas možemo da izmjerimo koliki je nivo nečije pismenosti, kad se ta struktura promjenila? Više nije riječ o tome da li neko zna da se potpiše ili ne, da li se neko potpisujete prstom, već danas pojam pismenosti podrazumijeva različite druge kompetencije koje jedna obrazovana osoba mora da ima”, kaže Manigoda.
Novi vidovi obrazovanja zahtijevaju digitalnu pismenost, objašnjava profesorica književnosti.
“Kada govorimo o ostalim nivoima pismenosti, pored elementarne koja podrazumijeva da znate da čitate, pišete, brojite, da zaokruženu smislenu cjelinu koja će poštovati određene jezičke normative, podrazumijeva se da budete računski, odnosno finansijski pismeni, kao i medijski, ali i emocionalno pismeni. Dakle, danas su to sve etape koje nas čine jednom kompletnom osobom”, naglasila je Manigoda.
Dan pismenosti obilježava se pod sloganom “Promovisanje višejezičnog obrazovanja i pismenost za međusobno razumijevanje i mir”, a Manigoda napominje da je u eru društvenih mreža neophodno promijeniti način edukacije.
“Učenicima je pažnja na izuzetno niskom nivou, jer su knjige zamijenili ekranima. U eri ekranizacije vrijeme je da promijenimo način učenja, tako da bih apelovala na sve medije i društveno odgovorne osobe koje su u mogućnosti da to učine, da u medijskim sadržajima bude što više obrazovnih tema, koje možemo iskoristiti za afirmaciju pravih životnih i moralnih vrijednosti”, porjčila je Manigoda.
Smatra da tradicionlana nastava nema alternativu, ali da neka pravila treba pojednostaviti, djecu animirati.
Preporučeno
“Čini mi se da su društvene mreže dominantne, bez obzira nato što u školama postoji pozitivna praksa da se zabranjuju mobilni uređaji. U eri digitalizacije, chat bota, AI-a i slično, to je nemoguće, to je prosto prirodan proces. Mi moramo da promijenimo tehnike učenja, da to bude inkluzivno i kvalitetno obrazovanje”, zaključila je Manigoda.
