Video
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović juče je u Skupštini Crne Gore kazao da se razmatra zabrana korišćenja društvenih mreža licima mlađim od 16 godina. Objasnio je da je ideja je u zreloj fazi i da taj korak može da bude vrlo koristan s aspekta uspješne borbe protiv organizovanog kriminala.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić ocjenjuje da cilj zabrane nije kažnjavanje mladih, već zaštita njihovog mentalnog zdravlja i stvaranje uslova za zdraviji razvoj.
“Kao što postoji starosno ograničenje za vožnju automobila, alkohol ili kockanje smatram da bi i društvene mreže trebalo koristiti tek kada osoba dostigne određeni nivo emocionalne i kognitivne zrelosti”, istakla je ona.
Sa njom je saglasan i IT stručnjak Dejan Abazović koji ističe da je jasno da nijedna mjera ne može biti stoprocentno efikasna.
“Međutim, činjenica da se pravila mogu zaobići ne znači da ih ne treba uvoditi. Već danas postoje različiti modeli verifikacije uzrasta, roditeljske kontrole i obaveze samih platformi da ograniče pristup maloljetnicima. Odgovornost ne treba da bude samo na roditeljima, već i na državi i tehnološkim kompanijama”, kazao je on.
Izvršna direktorka NVO SISTEM Neda Radović, kaže da u toj organizaciji cijene da svaka mjera koja ima za cilj efikasniju zaštitu djece na internetu zaslužuje podršku, posebno ako bude praćena edukacijom djece kao i roditelja, jačanjem odgovornosti roditelja/ staratelja i jasnim pravilima kada je riječ o korišćenju društvenih mreža.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin ističe da je, kao i za ostale segmente, opravdano postaviti granice i kada je riječ o tehnologijama koje mogu imati ozbiljne posledice po mentalno zdravlje i razvoj djece.
“Ove mjere ne treba shvatiti kao usmjerenje protiv tehnologije, već za dobrobit djece. Naša obaveza je da djeci omogućimo zdravo odrastanje, a ne da ih prepustimo digitalnim platformama”, rekao je Rovčanin za Portal RTCG.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić objašnjava da su djetinjstvo i rana adolescencija periodi intenzivnog razvoja, prije svega mozga, a zatim ličnosti i socijalnih vještina.
„Društvene mreže su dizajnirane da privlače i zadržavaju pažnju korisnika kroz stalne notifikacije, lajkove i nove sadržaje, što može posebno snažno uticati na mlade čiji mehanizmi samokontrole još nijesu potpuno razvijeni“, kazala je psihološkinja.
Ona navodi da istraživanja pokazuju da pretjerano korišćenje društvenih mreža može biti povezano sa povećanim nivoom anksioznosti, depresivnosti, poremećajima sna, smanjenim samopouzdanjem i osjećajem usamljenosti, a to je nešto što ne želimo da naša djeca razvijaju koristeći društvene mreže od najranijeg uzrasta.
„Na društvenim mrežama rijetko ko o sebi i svijetu iznosi realnu sliku, pa je potrebna edukacija svih prije nego što se upuste u korišćenje društvenih mreža. Kako ne možemo obezbijediti sigurnu i kvalitetnu edukaciju svima, zakonska regulativa je, po mom mišljenju, opravdan korak. Zakon rijetko rješava problem, ali daje mogućnost da se određene pojave smanje, što je po meni potpuno u redu“, navela je Stupar Đurišić.
Objašnjava da djeca i mladi još razvijaju sposobnost kritičkog procjenjivanja informacija. Zbog toga su podložniji manipulacijama, dezinformacijama, sajber-nasilju i pritisku vršnjaka.
„Ograničavanje pristupa društvenim mrežama do određene dobi može im omogućiti da prvo razviju emocionalnu zrelost, socijalne vještine u stvarnom svijetu i zdraviji odnos prema tehnologiji. Često navodim primjer razlike između realnog svijeta i tehnologije. Ako šetate ulicom i jedna osoba vam se pozitivno nasmiješi, odobravajući vaš izgled ili ono što radite, osjećaćete zadovoljstvo. Ako vas neko i usmeno pohvali, cio dan ćete osjećati ponos, a samopouzdanje će vam porasti bez obzira na to kojom se aktivnošću bavite. Sa druge strane, ako u tom trenutku postavite svoju fotografiju na društvenu mrežu i dobijete samo dva lajka, nivo zadovoljstva može značajno opasti, a samopouzdanje neće porasti čak ni kada dobijete deset lajkova, iako bi to u stvarnom životu bilo ekvivalentno tome da je deset ljudi pohvalilo vaš izgled, rad ili dostignuće“, kazala je psihološkinja.
Ističe da su obrazovanje i emocionalna zrelost neophodni kako bi osoba brojke sagledala na drugačiji način i društvene mreže koristila kao dodatno i pomoćno sredstvo za pozitivan razvoj radnih i ličnih osobina.
IT stručnjak Dejan Abazović inicijativu smatra veoma važnom i podržava je.
„Smatram da je takva inicijativa opravdana prije svega zbog zaštite mentalnog zdravlja djece, njihove koncentracije, kognitivnog razvoja i kvaliteta socijalizacije.
Posljednjih godina svjedočimo porastu problema povezanih sa prekomjernom upotrebom društvenih mreža među djecom i adolescentima – od zavisnosti od ekranâ, poremećaja pažnje i sna, do izloženosti vršnjačkom nasilju, neprimjerenim sadržajima i različitim oblicima manipulacije algoritmima. Društvene mreže nijesu kreirane s ciljem obrazovanja djece, već s ciljem zadržavanja njihove pažnje što je duže moguće, a upravo su najmlađi posebno osjetljivi na takve mehanizme“, kaže Abazović.
Naglašava da podrška ovoj mjeri ne znači protivljenje tehnologiji ili digitalnoj pismenosti.
„Naprotiv, smatram da djeca treba da imaju kvalitetno obrazovanje iz informatike, da uče logiku korišćenja računara, osnove programiranja, analitike, bezbjednosti na internetu i kritičkog promišljanja digitalnih sadržaja. Razlika je u tome što jedno predstavlja obrazovanje i sticanje znanja, a drugo nekontrolisanu upotrebu platformi koje su prvenstveno dizajnirane za zabavu i ostvarivanje komercijalnih interesa“, istakao je IT stručnjak.
Smatra da bi Crna Gora mogla razmotriti i iskustva pojedinih skandinavskih zemalja, koje se sve više vraćaju učenju iz klasičnih udžbenika i ograničavanju prekomjerne digitalizacije nastave.
„Lično vjerujem da bi trebalo ozbiljno razmotriti model prema kojem bi djeca do 16. godine dominantno koristila štampane udžbenike, uz kontrolisanu i ciljanu upotrebu računara u obrazovne svrhe. Brojna iskustva pokazuju da čitanje iz knjiga doprinosi boljem razumijevanju gradiva, koncentraciji i razvoju kritičkog mišljenja“, ocjenjuje on.
Ovu inicijativu vidi kao važan korak ka stvaranju zdravijeg okruženja za odrastanje djece.
„Cilj nije udaljavanje mladih od tehnologije, već njihova zaštita od štetnih posljedica preuranjene i nekontrolisane upotrebe društvenih mreža, uz istovremeno jačanje digitalnog obrazovanja i vještina koje će im biti potrebne u budućnosti“, zaključuje Abazović.
Neda Radović smatra da je razmatranje zabrane korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina opravdano i prijeko potrebno, posebno imajući u vidu sve rizike kojima su djeca danas izložena u digitalnom prostoru.
„Na društvenim mrežama djeci su često dostupni uzrastu neprikladni i štetni sadržaji, a istovremeno se kroz različite trendove, pritiske i nametnute obrasce ponašanja stvara iskrivljena slika o vrijednostima, odnosima i načinu na koji treba da se ponašaju. Takvi sadržaji i uticaji društvenih mreža mogu doprinijeti normalizaciji nasilja, digitalnom nasilju među vršnjacima, problemima sa samopouzdanjem, ali i različitim oblicima rizičnog ponašanja kod djece i mladih“, ističe ona.
Zato u NVO SISTEM cijene da svaka mjera koja ima za cilj efikasniju zaštitu djece na internetu zaslužuje podršku.
„Iz NVO SISTEM pozdravljamo najavu ministra i vjerujemo da je krajnje vrijeme da se zaštita djece u digitalnom prostoru ozbiljnije uredi i na nivou institucija“, naglašava Radović.
Poslanik Nikola Rovčanin zabranu upotrebe društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina ocjenjuje kao odgovornu i dugoročno korisnu društvenu mjeru.
„Danas se suočavamo sa sve većim brojem istraživanja koja ukazuju na povezanost prekomjerne upotrebe društvenih mreža sa porastom anksioznosti, depresije, poremećaja pažnje i problema sa spavanjem među djecom i adolescentima. U dobi kada se ličnost, emocionalna stabilnost i kritičko razmišljanje tek razvijaju, mladi su posebno izloženi pritiscima virtuelnog svijeta, nerealnim standardima i manipulativnim algoritmima čiji je cilj da korisnika zadrže što duže na platformi“, kazao je on.
Posebno zabrinjava činjenica da društvene mreže kod djece stvaraju iskrivljenu sliku o vrijednosti.
„Umjesto da se samopouzdanje gradi na znanju, karakteru, radu, talentu i međuljudskim odnosima, ono se sve češće mjeri brojem lajkova, pregleda i pratilaca. Takav sistem vrednovanja podstiče stalnu potrebu za potvrđivanjem i poređenjem sa drugima, što kod mladih može izazvati osjećaj nesigurnosti i nezadovoljstva. U periodu kada se formiraju identitet i životne vrijednosti, posebno je važno zaštititi djecu od uvjerenja da njihova vrijednost zavisi od popularnosti na internetu, a ne od onoga što jesu kao osobe“, objašnjava Rovčanin.
Kao što društvo štiti maloljetnike kroz starosna ograničenja za alkohol, duvanske proizvode i vožnju automobila, po njegovom mišljenju, jednako je opravdano postaviti granice i kada je riječ o tehnologijama koje mogu imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje i razvoj djece.
Preporučeno
„Ove mjere ne treba shvatiti kao usmjerenje protiv tehnologije, već kao djelovanje u korist dobrobiti djece. One treba da budu dio šire strategije koja uključuje digitalno obrazovanje, veću odgovornost tehnoloških kompanija i aktivniju ulogu roditelja. Naša obaveza je da djeci omogućimo zdravo odrastanje, a ne da ih prepustimo digitalnim platformama“, zaključuje Rovčanin.
