Video
Uprkos određenim žalbama građana da ne mogu naći pojedine ljekove, Marinović kaže da u Crnoj Gori nijesu zabilježene duže nestašice te da su održali kontinutitet snabdijevanja medikamentima.
Najavio je da pokreću projekat otvaranja fabrike za proizvodnju oko 120 vrsta esencijalnih ljekova, sa oko 400 novih radnih mjesta, jer veliki problem predstavlja to što nemaju mogućnost za komercijalno poslovanje.
Marinović je u intervjuu za naš Portal negirao navode pojedinih poslanika da je ikad mobingovao zaposlene, rekavši da je samo sankcionisao radnike koji nijesu obavljali posao po principu “uredno kao u apoteci”.
“Svi disciplinski postupci sprovedeni su u skladu sa odredbama Zakona o radu i Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatost, u kom su kvalifikovane lakše i teže povrede radnih obaveza i najviše ih je bilo zbog nepoštovanja onog što je fokus, a što karakteriše apoteke – uredno kao u apoteci”, rekao je Marinović.
Snabdjevenost određenim ljekovima, naročito onim za onkološke pacijente (zoladeks, novalex, zometa…) nije bila u prethodnom periodu na zavidom nivou. Početkom godine bila je aktuelna i nestašica antibiotika, kao i pojedinih ljekova za dijabetičare. Vrlo često nema longacefa uprkos stalnim dopunama…Što je uticalo na zastoj snabdjevenosti medikamentima u određenim momentima? Zbog čega je dozvoljeno da najteži pacijenti čekaju svoju terapiju?
Marinović: Od početka tekuće godine nije bilo problema u snabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima, kako JZU tako i građana koji realizuju recepte u apotekama MONTEFARM-a. Onkološki pacijenti, dijabetičari, osobe sa teškim i rijetkim oboljenjima kao i oni sa kardio-vaskularnim, ortopedskim i drugim učestalim hroničnim i akutnim oboljenjima redovno su primali odnosno preuzimali propisanu terapiju. Bilo koja vrsta zastoja u prethodnih šest mjeseci nastala je nemogućnošću dobavljača da obezbijedi ugovorene količine usljed niza problema u proizvodnji, transportu, registraciji lijeka itd. Na Listi ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) nalazi se 16 vrsta insulina, redovno se vrši njihova nabavka, te ukoliko jedan od njih nedostaje ne možemo govoriti o nestašici ljekova za dijabetičare. Ampulirani antibiotik Ceftriaxon ili Lendacin 1g, među građanima poznat pod nazivom Longacef, u kontinuitetu se dostavlja JZU, međutim ono što egzaktni podaci govore jeste da je njihova potrošnja i dalje na visokom nivou. Uzimajući u obzir činjenicu da je u prethodnoj, kao i početkom tekuće godine, zabilježena nestašica pojedinih vrsta ljekova i u regionu kao i u zemljama EU, o čemu su mediji izvještavali kao i Evropska agenicija za ljekove (EMA), u Crnoj Gori nijesu zabilježene duže nestašice i MONTEFARM je održao kontinutitet snabdijevanja JZU i građana.
Za liječenje kojih bolesti je u prošloj godini bio najveći promet ljekova?
Marinović: MONTEFARM ima dužnost da shodno opredijeljenim budžetskim sredstvima obezbijedi ljekove i medicinska sredstva sektoru javnog zdravstva. U prethodnoj godini najveći promet imali su ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, potom ljekovi za dijabetičare, osobe sa reumatskim i ortopedskim oboljenjima, takođe zabilježen je veliki promet antibiotika. Najveći troškovi, odnosno najveća finansijska izdvajanja, su za ljekove za liječenje rijetkih i teških oboljenja, pa je npr. za potrebe pacijenata tokom maja tekuće godine za nabavku lijeka Keytruda, koristi se za liječenje pojedinih vrsta malignih oboljenja, izdvojeno više od 917.000,00 eura, dok troškovi samo za maj ovih tzv. specifičnih ljekova iznose oko 6.100.000,00 eura.
Kolike su trenutne neizmirene obaveze Montefarma?
Marinović: Dinamika izmirivanja dugova MONTEFARM-a prema dobavljačima zavisi od uplata FZOCG, kom Ministarstvo finansija obezbjeđuje finansijska sredstva za plaćanje ljekova i medicinskih sredstvava. Uplate su redovne, odnosno poštuju se rokovi plaćanja dobavljačima shodno potpisanim ugovorima. Dug dobavljačima je varijabilan iz razloga što svakodnevno pristižu fakture na plaćanje, a u isto vrijeme se druge izmiruju, te na dan 30.06.2023. godine je iznosio 1.825.221,66 eura.
Krajem marta poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković optužio Vas je da nesavjesno poslujete, zloupotrebljavate službeni položaj i da mobingujete zaposlene. Molim Vas da prokomentarišete navode da ste za dvije godine disciplinski kaznili 65 zaposlenih (u 2021. godini disciplinske kazne za 24 zaposlenih, a u 2022. godini za 41 radnika)?
Marinović: Jednu uspješnu kompaniju ili ustanovu čine odgovorni, profesionalni, savjesni i inovativni zaposleni. Svi disciplinski postupci sprovedeni su u skladu sa odredbama Zakona o radu i Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatost, u kom su kvalifikovane lakše i teže povrede radnih obaveza i najviše ih je bilo zbog nepoštovanja onog što je fokus, a što karakteriše apoteke – uredno kao u apoteci. Manji broj postupaka pokrenut je zbog nesavjesnog, neblagovremenog i nemarnog vršenja radne obaveze. S druge strane, odgovorno tvrdim, da su višestruko nagrađivani i nagrađuju se zaposleni koji maksimalno doprinose poslovanju MONTEFARM-a, ali se o takvim pozitivnim primjerima ne obavještava javnost. Da zaključim, i sankcije i stimulacije su predmet unutrašnje organizacije i načina funkcionisanja jedne ustanove te su svi dalji komentari apsolutno suvišni.
Nedavno je premijer Vlade u tehničkom mandatu, Dritan Abazović kazao da je Montefarm postao “samo jedan distributivni centar”, te da umjesto toga može da proizvodi ljekove široke proizvodnje. Da li je ta zamisao moguća u ovom momentu i da li Vam je u planu da tako nešto radite?
Marinović: Premijer Abazović je citiranom izjavom vrlo jasno predstavio položaj MONTEFARM-a u koji je doveden, jer već duži niz godina naša Ustanova vrši nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, gdje se koristi naš kadar i naša infrastuktura samo za snabdijevanje građana i JZU bez mogućnosti direktnog uvoza i komercijalnog poslovanja, te su neophodne izmjene određenih zakonskih odredbi. MONTEFARM je, kao ustanova u 100 odsto vlasništvu države, uz podršku upravo države i nadležnih pokrenuo projekat otvaranja fabrike za proizvodnju oko 120 vrsta esencijalnih ljekova, sa oko 400 novih radnih mjesta. Procijenjena sredstva koja su potrebna za formiranje robnih rezervi ljekova usmjeriće se na otvaranje proizvodnje, smanjuje se zavisnost od uvoza, garantuje se stabilnost tržišta ljekova u Crnoj Gori tj. rizici od nestašica svode se na minimum.
Epidemija korona virusa koja je već i za nama bila nam je opomena da jer nijesmo imali svoju proizvodnju ljekova, nijesmo imali rezerve medikamenata. Što smatrate da je moguće uraditi po ovom pitanju, imate li neku viziju kako se to može promijeniti?
Marinović: Pandemija korona virusa i kod nas i u svijetu ukazala je na manjkavosti mnogih segmenata u društvu, iz čega je neophodno izući pouke i unaprijediti prvenstveno zdravstveni sistem, naročito kada je u pitanju snabdjevenst ljekovima. Otvaranjem već pomenute fabrike ljekova prevenirale bi se nestašice i u slučaju neke nove vrste pandemije/epidemije, kao i povremenih obustava isporuka ljekova usljed problema u proizvodnji, samom transportu, administrativnih ili drugih prepreka u nabavci. Stabilan zdravstveni sistem počiva na kontinuiranom snabdijevanju, odnosno da bi zdravstvene ustanove pružile zdravstvenu zaštitu one moraju imati na raspolaganju neophodne medikamente.
Da li “farmaceutska mafija” zaista koči Montefarm i na koji način to čini? Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić naveo je da treba da se ispita kako su određene kompanije došle u situaciju da imaju monopolski položaj na uvoz i distribuciju ljekova, da je Montefarm doveden u vrlo podređen položaj, te da neko godinama crpi ogroman profit. Što se može učiniti po ovom pitanju?
Marinović: Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić je u potpunosti informisan o načinu funkcionisanja MONTEFARM-a te je citirana izjava izrečena upravo na osnovu adekvatnog poznavanja situacije. MONTEFARM posluje u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, odnosno raspisuje javne pozive na koje se javljaju dobavljači/direktni uvoznici. Ne postoji ni mogućnost komercijalnog poslovanja, te je sasvim jasno ko ima monopol na tržištu ljekova i medicinskih sredstava. Ukoliko se finansijska sredstva na vrijeme ne obezbijede za dospjela plaćanja, dobavljač obustavlja dalje isporuke, dolazi do nestašice i ispaštaju direktno građani odnosno pacijenti. Izmjenama i dopunama zakonskih odredbi koje uređuju način poslovanja naše ustanove mogao bi se znatno popraviti položaj MONTEFARM-a na tržištu ljekova, što bi u krajnjem rezultiralo sprečavanjem monopola i ubiranjem ogromnih profita od bilo koje kompanije koja se bavi uvozom i distribucijom ljekova u Crnoj Gori.
Koji su trenutni izazovi sa kojima se kompanija Montefarm susrijeće?
Preporučeno
Marinović: Jedan od najvažnijih izazova jeste održati stabilnost u nabavci i distribuciji ljekova, kao i sprovođenje projekta otvaranje fabrike za proizvodnju esencijalnih ljekova, a za koje postoji plan da se u budućnosti distribuiraju i van granica naše zemlje. Takođe, cilj nam je i da još više unaprijedimo farmaceutsku uslugu u apotekama koje posluju u našem sastavu, u skladu sa savremenim standardima i trendovima. Izazov u predstojećem periodu jeste i povećanje koeficijenta za obračun osnovne zarade farmaceutskom kadru, gdje je posljednjim izmjenama istih u zdravstvu nepravedno zapostavljen diplomirani farmaceut u odnosu na ljekare, stomatologe i veterinare.
