Video
Odgovarajući na pitanje Raška Konjevića iz Kluba poslanika Socijaldemokratske partije Crne Gore Premijer je nabrojao šta sve obuhvataju Vladini paketi ekonomskih mjera:
U okviru prvog paketa mjera našlo se i odlaganje plaćanja kredita kao mjera podrške najugroženijima i na njihov zahtjev, pa je tu mogućnost iskoristilo 64,1 hiljada fizičkih i 3,8 hiljada pravnih lica, a banke su zaustavile naplatu 1,3 milijarde eura svojih potraživanja.
O ulozi banaka, i našim dodatnim očekivanjima od njih, kao i uslovima podrške građanima i privredi, uskoro ćemo ponovo razgovarati… Paralelno sa tim, opredijelili smo subvenciju za novo zapošljavanjeu trajanju od 6 mjeseci, to sam zaboravio da kažem poslaniku Mandiću, u odnosu na naše mjere koje dosad nije uradila ni jedna vlada. Dakle, mi u ovom trenutku dajemo podsticaj za nova zapošljavanja i ne za tri meseca, nego za šest mjeseci, 70 posto iznosa minimalne zarade, kao što znate. Dakle, za sve one koji evidentiraju nove zaposlene, a koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Ovdje bih želio da se osvrnem na podatak koji ste iznijeli – da se povećao broj građana na evidenciji Zavoda. Važno je da ne zaboravimo da je ova Vlada u prethodnih tri godine otvorila preko 30 hiljada novih radnih mjesta i značajno smanjila nezaposlenost sa kojom smo bili suočeni početkom 2017. godine. Dramatični rast nezaposlenosti bilježe i najrazvijenije ekonomije svijeta i svaka ekonomija na svijetu.
Svjesni da sada imamo situaciju, da usljed više sile, imamo povećanje na evidenciji nezaposlenih – kreirali smo prethodno pomenutu mjeru, koja će, vjerujem, dugoročno podstaći nova zapošljavanja i time dati impuls oživljavanju tržišta rada.
Posebna mjera je Program podrške poljoprivredi i ribarstvu, koji jednako ako ne i više, podstiče nezaposlene da formiraju svoju preduzetničku i porodičnu aktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane, uz novu kreditnu liniju IRF. Za te namjene obezbijedili smo 17 miliona eura.
Inevsticiono-razvojni fond zaključno sa jučerašnjim danom odobrio je 143 kredita u ukupnom iznosu od 28,2 miliona eura, dok je u obradi još 191 zahtjev. Sredstva su namijenjena likvidnosti i novim investicijama.
Ne treba zanemariti ni kredite za samozapošljavanje, za koje je planirano 200.000,00 eura, kao i aktivnosti Fonda PIO, koje uključuju subvencioniranje stambene izgradnje za potrebe penzionera, subvencioniranje odmora i oporavka, kao i podršku klubovima penzionera.
Sumirajući navedeno Premijer je rekao da su kroz implementaciju prvog seta Vladinih mjera, obezbijeđena sredstva jednokratne pomoći u iznosu od 1,03 miliona eura za ukupno 20.605 korisnika, od čega su 8.593 porodice korisnika materijalnog obezbijeđenja i 12.012 korisnika sa najnižom penzijom.
„Drugim setom mjera u oblasti socijalnih davanja, planirana je finansijska pomoć za 16.000 građana, vrijedna oko 800 hiljada eura. U okviru tog paketa, subvencijama su obuhvaćeni potrošači električne energije u stanju socijalne potrebe, njih 20.000, kojima je duplirana subvencija“ – kazao je predsjednik Vlade.
Odgovarajući poslaniku Konjevuću na njegovo poređenje mjera u Crnoj Gori i u Hrvatskoj Premijer je kazao da u Hrvatskoj moratorijum nije obavezan, a da su Crnoj Gori banke obavezane na moratorijum za sve korisnike kredita koji to zahtijevaju.
„Posljedično, u procentima posmatrano, u Hrvatskoj je do sada odobren moratorijum za oko 10% klijenata, dok je na osnovu posljednjih raspoloživih podataka u Crnoj Gori moratorijumom obuhvaćeno 52% klijenata“ – kazao je predsjednik Vlade.
Premijer je rekao da vjeruje da njegov poziv bankama da se odreknu bezuslovnog profita nije bio indirektan, već vrlo precizan i jasan.
Preporučeno
„Nema dileme u tome da bankarski sektor mora da živi i prilagodi se ovom vremenu, vodeći računa prije svega o korisnicima svojih usluga. Ali, ne zaboravimo da se očekivanja od bankarskog sektora ovdje ne završavaju. Banke moraju ostati potentne i sposobne da budu jedan od glavnih stubova oporavka realnog sektora u narednom periodu. To je, između ostalog, na liniji Vašeg predloga da banke obezbijede kreditne linije u iznosu od 200 miliona eura. Međutim, kao nekadašnjem ministru finansija, jasno Vam je da ne smijemo dozvoliti da se izazovi realnog sektora nekritički i u potpunosti preliju na finansijski sistem, ugrožavajuči njegovu održivost. To nije urađeno ni u susjednoj Republici Hrvatskoj, na čije primjere se pozivate, ni u drugim zemljama EU. Oporavka nema ako ne pronalazimo održiva rješenja. Vlast je tu da zaštiti, podrži i stvori uslove za privrednu aktivnost, privredna društva da stvore novu vrijednost, a bankarski sektor da obezbijedi potrebna finansijska sredstva. Zato moramo vjerovati jedni drugima i ostaviti dovoljno prostora za oporavak i novi razvojni zamah“ – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokratske partije.
