Građevinska oprema turskih kompanija Kuzu grupa i Alkaraš, koje su 2022. na tenderu dobile gradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice, odavno je u Crnoj Gori – ali čeka na skladištu zeleni signal za početak radova. Gradonačelnik Podgorice prof. Saša Mujović, nakon sastanaka s mještanima Botuna, sela u čijoj blizini bi Postrojenje trebalo da bude izgrađeno, čeka da problem riješi neko drugi. Predsjednik Demokratske narodne partije, poslanik Milan Knežević i njegov partijski kolega, predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručuju da se Postrojenje neće graditi, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i predstavnici njemačke KfW banke pažljivo prate situaciju. Vlada se na ovu temu ne oglašava. Direktor gradskog Vodovoda i kanalizacije Aleksandrar Nišavić poručuje da njih niko nije obavijestio zvanično o tome da se gradnja odlaže, te da, što se njih tiče, gradnja počinje sredinom maja. Ovo je presjek stanja u vezi s najvećim, najskupljim s ekološke tačke gledišta najvažnijim projektom u Crnoj Gori – Postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) Podgorice.

Projektu, koji se priprema sada već više od decenije, ispriječili su se populizam i posljedice niza loših političkih odluka.

Kako je sve počelo i koliko košta

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice je kapitalni državni projekat i najvažniji infrastrukturni projekat glavnog grada na koji se čeka decenijama. Sadašnje postrojenje, izgrađeno početkom sedamdesetih, odavno je nedovoljnog kapaciteta za potrebe naraslog glavnog grada. To je razlog da se već godinama otprilike polovina otpadnih voda ispušta direktno u rijeku Moraču bez ikakve prerade što je ekološki problem najvišeg nivoa i pravo je čudo da smo do sada prošli s tek sporadičnim slučajevima zaraze.

Povezani članci

Politika

Mujović: Izmjene lokacije kolektora nijesu moguće bez novog tendera – to bi ugrozilo realizaciju projekta

Gradovi

Podgorica: Od 1. januara voda ipak skuplja 15 centi po kubiku?

Društvo

Zašto su potrovane ribe u Morači i zašto nam svima prijeti zaraza

PPOV je dio šireg projekta koji uključuje pored postrojenja još i gradnju i modernizaciju ukupno 18,5 km sekundarne gradske kanalizacione mreže širom Podgorice te gradnju primarnog cjevovoda i pješačkog cjevovodnog mosta.

Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 50,35 miliona eura:

• 35.000.000 € je kredit Njemačke razvojne banke KfW i to 30 miliona razvojni, a pet miliona standardni kredit;
• 9.000.000 € su bespovratna sredstva obezbijeđena posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF);
• 1.145.834 € je grant WBiF za tehničku pomoć; i
• 5.200.000 € su prvobitno procijenjena sredstava iz budžeta Glavnog grada.

Kreditni aranžman s KfW bankom od 30 miliona eura zaključen je na period otplate od 15 godina, uključujući grejs period od pet godina, uz kamatnu stopu od 2,8%, proviziju na nepovučena sredstva od 0,25% i jednokratnu proviziju za obradu kredita od 0,5% ugovorenog iznosa. Istovremeno, kreditni aranžman od pet miliona eura definiše period otplate od 30 godina, uključujući grejs period od 10 godina, uz kamatnu stopu 2% i proviziju na nepovučena sredstva od 0,25%.

Ukupna suma, uključujući sredstva Glavnog grada i Plantaža je, prema WBIF-u, 76.639.493 €, s tim da su ovdje povećana sredstava Glavnog grada na 6,6 miliona.

Vlada je septembra 2017. zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja i turizma da, u saradnji sa Glavnim gradom, pripreme Ugovor o prosljeđivanju kreditnih i grant sredstava Glavnom gradu, za sredstva obezbijeđena od strane KfW banke. Nakon toga Vlada je dala saglasnost da se dio sredstava, obezbijeđen iz kredita KfW banke, u visini od 10% od ukupnog transfernog iznosa, prenese Glavnom gradu kao grant.

Na inicijativu Glavnog grada, tokom 2018. su organizovani razgovori s predstavnicima Vlade, Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tada je dogovoreno da od ovog kreditnog aranžmana u iznosu od 35 miliona eura:

• 26.950.000 eura bude dodijeljeno Glavnom gradu bez obaveze vraćanja, a da
• preostalih 8.050.000 eura Glavni grad vrati Državi.

To je definisano Nacrtom Ugovora o prosljeđivanju kreditnih i grant sredstava za potrebe realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici“, koji je trebalo da bude potpisan između Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Glavnog grada Podgorica i „Vodovoda i kanalizacija“ D.O.O. Podgorica.

Vlada je još aprila 2016. dala saglasnost da se razmotri mogućnost da Glavni grad, na ime izmirenja svojih obaveza, po osnovu transferisanih sredstava iz KfW kredita, ponudi odgovarajuće zemjište umjesto otplate kredita. Glavni grad je ponudio zemljište ukupne površine 50.436 m² (List nepokretnosti 4733 – katastarska parcela 2211/1), čija je vrijednost više od 9 miliona eura, koje bi Glavni grad Podgorica prenio u pravo svojine Države Crne Gore, kao kompenzaciju za otplatu dijela navedenog kreditnog aranžmana.

Dakle, kredite je podigla država Crna Gora, Vlada se s Glavnom gradom dogovorila da veći dio novca prenese bez naknade, a da za manji dio dobije kompenzaciju. Katastarska parcela koja se pominje je bivša Kasarna Morača.

Ugovor o finansiranju projekta s WBF potpisan je 16. decembra 2016, a ugovori o grantovima WBIF i kreditima KfW potpisani su 22. septembra 2017.

Predviđena dinamika radova

Predviđena dinamika radova za most je 12 mjeseci, a za proširenje sekundarne kanalizacione mreže 12 do 18 mjeseci. Što se Postrojenja za prečišćavanje tiče – rok je 36 mjeseci. Aktivnosti na pripremnim radovima počele su još maja 2020. U međuvremenu je odabran i izvođač radova, stigla je naručena oprema, ali radovi nijesu počeli.

Sekundarna mreža je uglavnom završena, a radovi na pješačkom mostu s kolektorom započelli su u ljeto 2020, za vrijeme stare vlasti. Nova državna vlast je tek učestvovala u presijecanju vrpce 9. maja 2021. Gradska uprava Podgorice je još za vrijeme mandata Ivana Vukovića završila taj posao, kao što je i odabrala izvođača radova samog postrojenja i zaključila s njim ugovor.

Suština je da nakon promjene vlasti u Crnoj Gori krajem 2020, i u Glavnom gradu u proljeće 2023. na ovome nije ništa rađeno. Dovoljno je nekoliko minuta da se pročešljaju relevantni zvanični izvori i da se utvrdi da su posljednje aktivnosti na državnom nivou preduzimane u mandatu 41. Vlade Duška Markovića, a u Glavnom gradu u mandatu gradonačelnika Ivana Vukovića.

Rasplet

Populizam kao ključna karakteristika svih vlasti nakon promjene nekompatibilan je s rješenjem ovog problema.

Ako gradnja PPOV ne počne ono što izvjesno slijedi nakon što junu prođe posljednji kontrolni rok nagoviješteno je još 11. februara na sastanku gradonačelnika prof. Saše Mujovića i predstavnika njemačke KfW banke. Gradska uprava je tada saopštila: „Predstavnici KfW banke detaljno su izložili potencijalne izazove u vezi s promjenom lokacije, koji uključuju povećanje troškova, kašnjenje u realizaciji, aktiviranje određenih klauzula. Svaka promjena može donijeti dodatne finansijske obaveze koje bi u milionskim vrijednostima mogle opteretiti budžet projekta, a izmjena lokacije dovodi do dužih administrativnih i tehničkih procedura i povlači višestruke penale na teret Glavnog grada. Iz KFW banke su podsjetili na ugovorne obaveze koje bi u slučaju promjene mogle dovesti do novih pravnih i finansijskih implikacija.“

Gradonačelnik je pet dana ranije objavio da „traži druga rješenja“ i da se obratio Vladi zahtjevom da razmotri druge lokacije. Kasnije je očito shvatio da to nije moguće. Prije petnaest dana je kazao Pobjedi: „Izmjene lokacije kolektora nijesu moguće bez pokretanja nove tenderske procedure, što bi ugrozilo realizaciju projekta. KfW banka je izričito saopštila da promjene lokacije nijesu prihvatljive ni dozvoljene, a sredstva koja su obezbijeđena za realizaciju važe do kraja juna 2025. godine. Dodatno, većina opreme za kolektor je već isporučena u Crnu Goru, čime bi eventualno izmještanje izazvalo i pravne posljedice, uključujući mogućnost tužbe.“

Visinu štete u slučaju da radovi ne počnu u maju, odnosno ako to utvrdi kontrola u junu, nije moguće precizno izračunati.

Iz kredita i grantova je ukupno, prema riječima Aleksandra Nišavića do sada povučeno oko 29 miliona eura. Taj bi se novac morao vratiti uz pripadajuće kamate. Zavisno od tempa povlačenja, to bi, okvirno, moglo s kamatama uvećati iznos za nekoliko miliona. Takođe, i za sredstva koja nijesu povučena slijedi plaćanje za to predviđene naknade. To je uobičajeni mehanizam pomoću kojeg investitori pritiskaju realizatore na što brže odvijanje projekata. Prema tome, u ovom slučaju bismo vraćali s kamatama i kredit i poklonjeni novac, a postrojenje ne bismo imali.

Dalje, odšteta, slučaju da ne počne gradnja, slijedi i turskim izvođačima radova. S obzirom na to da je veći dio opreme već nabavljen i da je riječ o specifičnoj opremi vezanoj za lokaciju – znači da i oprema propada.

Kako ugovori nijesu dostupni javnosti, i kako je još dosta toga nepoznatog teško je precizno baratati brojkama kada je riječ o šteti. Među poznavaocima mehanizama stranih investicija kola brojka ukupne direktne štete po Crnu Goru do stotinu miliona eura. Bilo je medijskih sadržaja koji su čak navodili iznos štete od 180 miliona.

Konačno, na sve to valja dodati štetu koju nije moguće sada izmjeriti čak ni okvirno. To je reputaciona šteta. Crna Gora, u slučaju da ne uspije da ni nakon osam godina pokrene ovaj projekat, pokazuje da nije sposobna da konzumira sredstva međunarodnih kredita i grantova, tako da se mogućnosti, odnosno ponuda sredstava značajno smanjuje.

To je cijena populizma – osnovne karakteristike posttridesetoavgustovske vlasti.