Video
O funkciji i zaštiti koju nošenje maski pruža, vrstama i tome kako ih nositi i održavati, za Pobjedu su odgovorili stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje.
Maskom štitite sebe od drugog i to je njena važna funkcija. Možda nemate simptome korona virusa i dobro se osjećate, nosilac ste… i imate stare rođake, na primjer.
Na društvenim mrežama, koje se sve češće uzimaju kao relevantan izvor informacija, pojavili su se tekstovi, fotografije i objašnjenja koja potvrđuju da maske ne pomažu niti sprečavaju širenje korona virusa. Mnogo pitanja je dobilo odgovore na Fejsbuku, pa su građani i dalje prkosno išli bez maske ili bi je okačili o lakat, što je kao posljedicu dalo porast broja oboljelih za kratko vrijeme.
Tim Instituta za javno zdravlje je odgovorio na najčešća pitanja i dileme vezanih za maske.
Nošenje maski – prekrivki ili bilo kakvih poroznih odnosno tekstilnih materijala preko usta i nosa ima dvojnu ulogu koja se zasniva kako na fizičkoj barijeri za izdahnuti vazduh ali i na ograničenoj ulozi u filtriraciji udahnutog vazduha.
Prilikom izdisaja, prekrivke predstavljaju barijeru na kojoj se zadržava većina respiratornih kapljica koje mogu sadržavati virus čime se domet ovih kapljica i samoga virusa značajno smanjuje.
Prilikom udisaja mehanizam zadržavanja kapljica je sličan, s tim što se filtraciona moć značajno razlikuje od prekrivke do prekrivke odnosno od tipa maske. Najveću filtracionu moć imaju tzv. N95 ili N99 maske odnosno maske sa oznakama FFP2 ili FFP3 koje filtriraju i zadržavaju najveći dio materija koje bi se mogle udahnuti. One su rezervisane za upotrebu kod zdravstvenih radnika koji rade na najugroženijim radnim mjestima –sa najtežim slučajevim obolijevanja ili prilikom pružanja zdravstvene njege kada postoji opasnost od stvaranja većeg broja kapljica koje nose virus (npr. intubacija, toaleta respiratornih puteva, blizak produženi kontakt sa oboljelim i slično).
Nošenje maski i prekrivki preko usta i nosa – štiti i one koji ih nose kao i sve osobe iz neposredne okoline. Poseban aspekt zaštite postoji i za neživu sredinu – odnosno oboljele osobe koje nose maske ne mogu da kontaminiraju površine u svojoj okolini.
Iz Instituta su odogovorili i na pojavu neprovjerenih informacija u medijima odnosno fotografija pakovanja na kojima piše da maske ne štite od korona virusa te da je zbog toga sve ovo prevara:
Svjedoci smo da je zahvaljujući mnogim modernim tehnologijama, a prije svega društvenim mrežama, u posljednje vrijeme izronio čitav niz pokreta koji dovode u sumnju sve rezultate moderne nauke i koji razvijaju neopravdani skepticizam prema gotovo svakom društveno-naučnom pitanju uključujući i posebno fokusirajući se na domete savremene medicinske nauke. Nije ni čudno što se 21. vijek u literaturi zbog ovakvih pokreta već naziva „novim srednjim vijekom“.
Kada se radi o različitim natpisima na pakovanjima, oni nijesu ništa novo niti čudno imajući u vidu očekivanja korisnika koji koriste ove maske a koji očekuju da maske pružaju stopostotnu zaštitu. Nažalost, u modernoj medicini ne postoji ništa što je 100 odsto učinkovito, pa samim tim ni maske koje pružaju 100 odsto zaštitu. Međutim, kombinovanjem maski sa drugim mjerama, rezultati su takvi da se rizici inficiranja minimiziraju i svode na gotovo zanemarljiv nivo.
Međutim, izloženi različitim pritiscima, mnogi proizvođači pribjegavaju različitim metodama koje ih oslobađaju odgovornosti i omogućavaju prednost u eventualnim pravnim sporovima i parnicama koje mogu nastati kao posljedica eventualnog zaražavanja ljudi koji su nosili masku. Jedna od tih metoda su i natpisi koji dodatno podgrijavaju skepticizam ali i daju stepen pravne zaštite proizvođačima jer se na taj način oni odriču odgovornosti i eventualnih posljedica upotrebe njihovih proizvoda. Slični natpisi postoje i na kondomima i mnogim drugim medicinskim sredstvima i ličnoj zaštitnoj opremi jer se očekivanja korisnika (100 odstozaštita) ne poklapaju sa realnom situacijom (za kondom preko 99 odsto učinkovitosti kada se radi o većini polno prenosivih bolesti). Dakle – nošenje maski nije 100 odsto učinkovito ali značajno smanjuje rizik od obolijevanja i to – ako svi nosimo maske i ako nošenje maski kombinujemo sa drugim mjerama i preporukama (distanca i higijena).
Medicinske maske su preporučene i napravljene za jednokratnu upotrebu i uvijek se treba pridržavati ovih preporuka kad god je to moguće. Problem cijene je odraz trenutnog stanja na globalnom tržištu koji je posebno naglašen na malim i ograničenim tržištima kao što je naše. Ako već postoji dvojba između višestrukog korišćenja hirurške maske ili višeslojne pamučne prekrivke koja se može prati i peglati te samim tim i višekratno koristiti, u svakom slučaju prednost bi dali ovim drugim koje se moraju prati i održavati svakodnevno.
Maske koje koriste građevinski radnici su tzv. FFP1 maske – namijenjene za zaštitu respiratornih organa od krupnijih čestica dima i prašine. Njihova učinkovitost je slabija u odnosu na druge maske ali u svakom slučaju na sličnom nivou kao jednoslojne pamučne prekrivke tako da se u određenim okolonostima kao što su normalan život i boravak u zajednici one mogu koristiti uz svjesnost njihove namjene i sva ograničenja zaštite koju pružaju. Ne smiju se, kao ni pamučne prekrivke, koristiti u zdravstvenim ustanovama niti prilikom zbrinjavanja i njege oboljelog pacijenta.
Jedno od pitanja koje se postavlja je da li ljudi sa problemima alergija, astme, hronični bolesnici treba da nose platnene ili medicinske maske ili maske s filterima.
Bilo koje maske su učinkovite, kažu iz Instituta, ali dodaju da treba biti obazriv i vagati između stepena kompromitacije respiratorne funkcije kod pacijenata koji već imaju otežano disanje i zaštite od novog korona virusa koje maske pružaju.
– U svakom slučaju pristup treba da bude individualan – za svakog pacijenta ponaosob, tako da pacijent u saradnji sa svojim izabranim ljekarom treba da odabere masku koja mu pruža najveći stepen zaštite a da istovremeno ne ugrožava niti pogoršava osnovnu bolest a prije svega astmu.
Dosta kontroverzi je bilo oko pamučnih maski i prekrivki naročito na početku dešavanja sa novim korona virusom.
Međutim, ključne karakteristike svakog masovnog obolijevanja su velike nepoznanice koje su se u konkretnom slučaju odrazile i na preporuke za nošenje maski koje su se svuda u svijetu mijenjale u više navrata. U skladu sa rastućom količinom naučnih dokaza mijenjale su se i preporuke i smjernice što je sasvim očekivano, a sve sa ciljem prilagođavanja javno-zdravstvenih intervencija kako bi one bile najučinkovitije i u skladu sa najnovijim naučnim podacima i dokazima. Takva je bila i situacija sa nošenjem maski.
Sada se jasno zna, te postoji i čitav niz naučnih studija koje jasno ukazuju na nedvosmislenu korist koju prekrivke preko nosa i usta pružaju. Dokazano je da je njihov značaj i učinkovitost veća što je veći broj slojeva od kojih se sastoje ali do jedne granice – kada povećanje broja slojeva može da otežava disanje te samim tim predstavlja ponekad veću štetu nego korist.
Preporučeno
Takođe je i dokazano da njihovo nošenje ima smisla samo ako se redovno održavaju – peru i peglaju čime se obezbjeđuje održavanje osobina materijala od kojih su napravljene ali se i vrši njihova dezinfekcija koja je od posebnog značaja imajući u vidu da se koriste višekratno.
