Masovno izbjegavanje plaćanja alimentacije u Crnoj Gori

Međutim, otac duže od godinu, ne uplaćuje izdržavanje, priča Marija, za Radio Slobodna Evropa(RSE):

“Ovo je treći put da pokrećem krivičnu prijavu protiv bivšeg muža zbog neplaćanja alimentacije. Tokom prošle godine vrlo malo je uplaćivao za našu Kristinu”.

Podaci nevladinog sektora pokazuju da skoro 70 odsto očeva nakon razvoda ne uplaćuje alimentaciju. A samohrani roditelji, najčešće majke, nemaju nikakvu podršku države.

Nedavanje alimentacije je krivično djelo

Alimentacija je, prema crnogorskom porodičnom zakonu obavezna i za nezaposlene roditelje a neuplaćivanje je krivično djelo za koje je propisana pored ostalih i zatvorska kazna. Ukoliko se radi o većem zaostatku u plaćanju moguća je i prinudna naplata od imovine.

Marija je samo jedna od brojnih žena u Crnoj Gori, koje se godinama muče da naplate alimentaciju od bivšeg supružnika.

“Za novac od alimentacije, kćerki mogu da kupim burek, jogurt i flašicu vode, kada ide u vrtić. To je sav njegov trošak za naše dijete na dnevnom nivou. Mislim da mu kutija cigara toliko košta. Eto tolika je alimentacija”, ispričala nam je Marija.

Sud određuje visinu alimentacije u zavisnosti od imovnog stanja roditelja i visine njegove zarade. Ne može biti manja od 15 odsto zarade, ni veća od 50 odsto.

U Crnoj Gori minimalna alimentacija ne može biti niža od 67 eura mjesečno za roditelje sa minimalnim primanjima (450 eura minimalna plata) ili nazaposlene.

Ni kazne ne primoravaju očeve da plate alimentaciju

Marija je bivšeg supruga napustila mjesec nakon rođenja kćerke, zbog psihičkog nasilja u braku. Sa bebom u naručju vratila se kod roditelja i pokrenula brakorazvodni postupak.

“Prolazile su godine, kćerka rasla i mijenjala se, ali ne i odnos bivšeg muža kad je u pitanju izdržavanje Kristine. Prije tri godine sam ga prvi put tužila i dobila postupak, ali on je vrlo brzo nastavio po starom”, objašnjava ova tridesetogodišnja samohrana majka.

Iako je iznos simboličan, pomoglo bi nam jer sam nedavno ostala bez posla, kaže Marija I objašnjava da njen bivši muž konstantno manipuliše oko plaćanja:

“Ima te faze kada se zbliži sa mnom, pa se opusti i ne daje novac. A ja samo želim da naša kćerka ima dobar odnos sa ocem i zbog toga sam tolerisala njegovo ponašanje, da taj odnos ne bih pokvarila. I tako smo u začaranom krugu, njegovih manipulacija”.

Kako očevi “vrdaju” zakone

U iznalaženju načina da se izbjegne visoka alimentacije roditelji, prema navodima nevladinog sektora, često pribjegavaju prikazivanju netačnih podataka. Pred sudovima ne prikazuju puni iznos zarade a kako bi spriječili prinudnu naplatu svoju imovinu nerijetko prepisuju na nekog iz porodice.

Marijin bivši suprug je formalno nezaposlen i nema imovine na svoje ime pa je kod njega nemoguća prinudna naplata. Kako kaže njen bivši suprug radi “na crno” a živi kod roditelja koji su dobrostojeći i imaju dvije kuće:

“Izračunala sam, na osnovu izvoda iz banke, da mi u ovom trenutku duguje više od 1.300 eura na ime alimentacije. To su potvrdili i advokati. Zbog toga sam se odlučila da ponovo podnesem krivičnu prijavu”.

Tako će ga, smatra Marija, natjerati da uplati novac:

“On se plaši zakona i zatvora zbog toga će uplatiti pare”.

U poslednjih pet godina u Crnoj Gori je zbog krivičnog djela nedavanja alimentacije, tužilaštvu prijavljeno preko 1000 lica, pokazuju podaci do kojih je došao RSE iz godišnjih izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva.

U 2020. pred sudovima je bilo 218 slučajeva. Protiv 109 roditelja donijeta je osuđujuća presuda, od čega su 23 osobe sankcionisane kaznom zatvora a 67 uslovno.

Poslanice traže da se država uključi u rješavanje problema

Da je neplaćanje alimentacije ozbiljan problem i to mnogo veći od zvanične sudske statistike, smatraju crnogorske poslanice.

Preko Ženskog kluba Skupštine predale su 29. marta u proceduru Prijedlog zakona o privremenom izdržavanju djece, kojim je predviđeno osnivanje alimentacionog fonda.

Ako zakon bude usvojen alimentaciju će privremeno plaćati država.

“Ubuduće će država obezbjeđivati sredstva iz alimentacionog fonda da djete ne bude uskraćeno ukoliko roditelj, koji je na to obavezan, to ne čini blagovremeno. Roditelj koji duguje izdržavanje, dugovaće državi koja ima jake zakonske mehanizme da to od njega naplati. I sigurno će biti mnogo efikasnija od samohranih roditelja”, navodi se u saopštenju.

Samohrani roditelji u 80 odsto slučajeva u Crnoj Gori, prema podacima poslanica, su žene.

Marija kaže da će ukoliko se osnuje alimentacioni fond imati određenu sigurnost:

“To jesu male pare ali znače određeno rasterećenje ako se na to možemo osloniti. I naravno, ne bi morali ići po sudovima”.

U crnogorskom pravu dijete je maloljetno do navršene 18 godine, ali roditelji imaju dužnost, da ga izdržavaju do 26 godine ukoliko je u redovnom školovanju.