Video
Ona je istakla da zaposlenom koji radi od kuće usled situacije izazvane virusom korona, zarada ne smije biti smanjena.
Na pitanje šta može očekivati zaposleni koji ne radi usled mjera koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti NKT, da li poslodavac ima pravo da mu smanji platu, Međedović je kazala da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da, u slučaju karantinskih bolesti kada je zaposleni privremeno spriječen za rad, ima pravo na naknadu zarade u visini 100 odsto od osnova za naknadu.
“To znači da su poslodavci kojima nije zabranjen rad tokom trajanja mjera iz Naredbe o proglašenju epidemije zarazne bolesti Kovid-19, u obavezi da zaposlenima u samoizolaciji i karantinu obezbijede pravo na naknadu zarade u iznosu 100 odsto od osnova za naknadu. Međutim, u slučaju kada poslodavac ne obavlja rad zbog zabrane obavljanja djelatnosti od strane nadležnog državnog organa, onda su svi zaposleni u istom režimu, odnosno na odsustvu zbog prekida rada bez krivice zaposlenog i imaju pravo na naknadu zarade u iznosu od 70 odsto osnova za naknadu, koji čini njegova prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu i ne može biti niža od minimalne zarade u Crnoj Gori. U ovoj situaciji poslodavac je dužan da zaposlenom uruči pisani akt koji sadrži: razlog prekida rada, trajanje prekida rada i visinu naknade zarade”, precizirala je Međedović.
Za zaposlenog koji radi od kuće, kako je kazala, podrazumijeva se da priroda posla koji obavlja kod poslodavca dopušta takvu mogućnost za vrijeme ove epidemiološke situacije.
“Dakle, zaposleni obavlja sve svoje radne zadatke u istom obimu i nema zakonskog osnova za smanjenje zarade”, navela je glavna inspektorka rada.
Na pitanje smije li se period, dok postoji zabrana rada, računati u godišnji odmor, Međedović je objasnila da je prema Zakonu o radu, poslodavac obavezan da donese plan korišćenja godišnjih odmora najkasnije do 30. aprila za kalendarsku godinu.
Preporučeno
“Nadalje, poslodavac je obavezan da zaposlenom donese rješenje o korišćenju godišnjeg odmora i da mu ga dostavi najkasnije 30 dana prije termina koji je određen kao početak odmora. Period kada je poslodavcu zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa mjerama državnog organa za vrijeme pandemije Kovid-19, ne može se po automatizmu računati u godišnji odmor zaposlenog”, precizirala je Međedović.
